Svaki stanovnik EU godišnje baci 173 kilograma hrane: "Podaci za Hrvatsku su zabrinjavajući"

Na godinu se baci 88 milijuna tona hrane ili 173 kilograma po stanovniku. Vrijednost bačene hrane je 143 milijarde eura.

Pročitajte i ovo lista broj 22 SDP predstavio listu za Europski parlament: "Mnogi mi kažu da je to borba protiv vjetrenjača" rezultati istraživanja Znate li što su šrinkflacija i skimpflacija? Biljana Borzan upozorila na štetne pojave i traži njihovu zabranu

Najviše se hrana baca u kućanstvu: 47 milijuna tona, i to je 53% od sve bačene hrane.

125 milijuna ljudi u Europi na pragu je siromaštva.

U Bruxellesu je konferenciju na ovu temu pratio Vjekoslav Đaić koji je u Dnevniku Nove TV razgovarao s Biljanom Borzan, izvjestiteljicom Europskog parlamenta za hranu.

Koliko će parlamentu trebati da donese neki prvi akcijski plan?

Ovo izvješće bi trebalo biti izglasano do ljeta na plenarnoj sjednici, a u svakom slučaju na Odboru za zaštitu okoliša, javno zdravstvo i sigurnost hrane u četvrtom mjesecu. Za europske prilike to je poprilično brzo.

Koja je zemlja to najbolje riješila, a moglo bi funkcionirati kod nas?

Hrvatska je jedna od rijetkih zemlji koja nema banke hrane koje su posrednik između donatora i osoba u potrebi. One na sebe preuzimaju odgovornost da ta hrana bude ispravna i zdrava. Dobar primjer je Slovenija koja je napravila koordinaciju različitih ministarstava unutar Vlade koja se bave ovom problematikom. I naša ministarstva bi se trebala dogovoriti da pokrenemo nešto jer su podaci o bacanju hrane zabrinjavajući.

Kako ćete povezati sve elemente, od proizvođača do kućanstva, koja najviše bacaju hrane?

Trenutno 52 propisa reguliraju ovu tematiku. Nemoguće je napraviti jedinstveni akt koji će obuhvatiti baš sve. Dio je u ingerenciji država članica tako da ne možemo baš sve riješiti s europskog nivoa. Možemo riješiti stvari vezane uz otpad i okoliš, ali socijalne mjere su u ingerenciji država članica. Treba vidjeti postojeće propise i kako ih doraditi.

Ovo je humanitarno pitanje, a mi imamo i problem zdravstveno neispravne hrane. Je li Hrvatska, uvjetno rečeno, postala skladište loše hrane koja dolazi iz ostatka EU?

Moramo razlikovati kvalitetu i sigurnost hrane. O kvaliteti bi se moglo raspravljati jer tu pretpostavljamo da ima određenih razlika. Što se sigurnosti tiče, tu nema razlika, incidenti se događaju svugdje. Svaka država može pooštriti propise i povećati broj inspekcija.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr