Dugoročni planovi hrvatske vlade već su postavljeni - proširenje LNG terminala na Krku, kao i porezna rasterećenja za gradnju solarnih panela. No, kako pomoći ljudima da ove zime ugriju dom, a da pritom ne bankrotiraju?
Novinarka Josipa Krajnović je uživo za Dnevnik Nove TV o predstojećim izazovima razgovarala s Igorom Dekanićem, profesorom na Rudarsko-tehnološkom fakultetu.
Dekanić je objasnio što treba sada učiniti kako bi se pomoglo ljudima. "Momentalno su moguće jedino mjere štednje, koje nisu popularne, koje nisu atraktivne - niti za građane, niti politički. Na kraju dana, zbog štednje i solidarnosti je čitav jedan društveni i ekonomski sustav, koji se gradio sto godina, propao", rekao je Dekanić.
Međutim, građani nisu uvijek u mogućnosti štedjeti. "Kako ćete smanjiti termostat ako imate malo dijete? Dakle, štednja je uvijek ograničena objektivnim okolnostima. U prvom planu jest štednja, a u drugom programi restrukturiranja koji će se, ili provoditi godinama uz značajna ulaganja i promjenu energetskih izvora, ili uz zadržavanje energetskih izvora, ali uz promjenu izvora nabave, kao što je slučaj kod LNG terminala", objasnio je Dekanić.
"Sva sreća da imamo LNG"
Pohvalio je postojeću hrvatsku infrastrukturu. "Sva sreća da imamo LNG, i sva sreća da imamo JANAF, dakle Jadranski naftovod, čiji je kapacitet za uvoz nafte također veći od hrvatskih potreba", rekao je.
Odgovorio je i na pitanje trebaju li se Hrvati bojati da će se smrzavati preko zime. "Pa, zastupnici tržišne ekonomije bi rekli ne, jer tržište rješava sve - ako vam je skup Chanel, kupit ćete jeftini dezodorans. Međutim kod energije to nije slučaj - grijati se morate, osvjetljavati ovaj studio morate, jer bismo teško razgovarali uz svijeće", rekao je. "Štednja ima svoja velika ograničenja".
Objasnio je i plan vlade. "Točno je da subvencije ne smiju biti prevelike, da se ne bi stvorio lažan dojam jeftinih energenata. To će biti jedna kombinacija poreznih rasterećenja, onoliko koliko dopusti proračunski prihod, onda štednje, stimuliranja na štednju i kršenja tržišnih načela - što nijedna vlada u tržišnoj ekonomiji ne bi smjela činiti. Zbog svega ovoga, Vlada će objaviti mjere tek kad ih donese", rekao je.
Znajući koliko je plin poskupio, to što znamo da plina ima može biti utjeha. "To i jest i nije utjeha. Ako je izbor između grijati se ili ne, to ne može biti utjeha. Ali opet ponavljam - u tržišnoj ekonomiji, onaj tko ima će platiti, a onaj tko nema neće. Cijene sigurno smanjuju potrošnju i to će biti činjenica, ali u energetskim krizama svaka vlada mora postupati od prilike do prilike, iz mjeseca u mjesec", rekao je.
Ima li nazad iz ove situacije?
Hoće li energenti ikad biti kao u prošlosti - jeftiniji nego što su danas, Dekanić smatra da vjerojatno neće. "S kolegama sam napisao knjigu 'Stoljeće nafte' još prije 20 godina, i unutra je pisalo da energija više nikada neće biti jeftina. Cijene nafte su pale, pa su mi svi rekli da sam se zeznuo", rekao je Dekanić.
"Vjerojatno više u Europi, barem dok traje rat u Ukrajini, barem dok traje napad Rusije na Ukrajinu, cijene energije neće biti jeftine", rekao je profesor Dekanić.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr