Nizozemski sud kaže da dozvolu za prodaju udjela u Fortenovi nisu dali, niti ju je itko tražio, zašto bi netko uložio pola milijarde ako zna da godinama time neće raspolagati, zanimalo je reporterku Sabinu Tandaru Knezović.
Ekonomski analitičar ističe kako ne znamo sve potrebne informacije i kaže kako investitor dolazi iz dijela svijeta gdje ima "jako puno viška kapitala", a investitori imaju dugačak vremenski horizont, te u kombinaciji s vjerom da će politika popustiti sa sankcijama i jamstvima koje je Sberbank potencijalno dao investitoru "ne čudi da se takva transakcija dogodila".
Ako se proglasi nezakonitim, kome to onda sve ostaje, pitala je Tandara Knezović. Grubišić kaže: "Tu nije pitanje nezakonitosti same transakcije, nego je pitanje da li ste vi formalnopravno vlasnik nakon što ste napravili ovu transakciju. S obzirom na to da su sasvim sigurno i kupac i prodavatelj bili svjesni rizika u koji ulaze, za procijeniti je da, čak i ako se ne upiše kao pravni vlasnik investitor je spreman na posljedice. Ali razumno je za pretpostaviti da imaju neki dogovor sa strane, ili jednostavno imaju dovoljno strpljenja čekajući bolja vremena".
Pitanje je i tko će upravljati tim postotokom udjela.
"Sberbank ima određena glasačka prava, postoje interpretacije da mu se nisu ukinula sva glasačka prava, onda će formalnopravno time dalje upravljati Sberbank. Ono što ne znam, a pravno je pitanje - možda Sberbank može opunomoćiti nekog drugoga da upravlja njegovim glasačkim pravima, u mjeri u kojoj mu je to uopće dozvoljeno pod ovim sankcijama", kaže analitičar.
Reporterka je pitala može li se uopće dokazati da netko stoji u pozadini arapskog kapitala kao što se spominje.
"Suštinsko pitanje nije tko je taj investitor, nego je li transakcija legalna, to jest, jesu li legalno postali vlasnici", kaže Grubišić.
Tandara Knezović kaže kako bi bilo zanimljivo ako su Rusi prodali Rusima.
"Bez obzira kome su prodali, ako je na papiru šeik i ako procedura pokaže da iza šeika ne stoji nitko drugi, on je investitor šeik", kaže Grubišić.
Reporterku je zanimalo i je li se transakcija mogla odraditi bez pomagača iz Hrvatske te vodi li se "štakorski rat" kako je kazao predsjednik Zoran Milanović.
"To su interpretacije koje su krive. Treba voditi računa da je puno toga što se proglašava strateškim interesom često u sferi partikularnih interesa. Političari imaju svoje interese, uprava ima svoje interese, dioničari imaju svoje. Ne znam zašto bi trebala pomoć iz Hrvatske da se na svjetskoj razini dogodi neka transakcija", kaže analitičar.
Bi li se trebala Vlada ozbiljnije postaviti s obzirom da je u vlasništvu Fortenove i voda, to jest, izvori, pitala je reporterka, a ekonomski analitičar kaže kako se koncesija na izvor uvijek može oduzeti ili se ograničiti proizvodnja.
"Ultimativni bič za svakoga tko ima poslovanje u Hrvatskoj je u rukama hrvatske države bez da je hrvatska država nužno vlasnik bili čega ili da je odobrila bilo kakvu transakciju", kaže Grubišić.
Na pitanje bi li premijer Andrej Plenković trebao primiti šeika, Grubišić kaže da nema odgovor na to, ali smatra da bi premijer prije svega trebao primiti predsjednika uprave Fortenove.
Ekonomski analitičar za kraj kaže kako ne smatra da je ovom transakcijom ugroženo poslovanje Fortenove jer dioničari također moraju donijeti vrijednost u grupu ako žele ostvariti svoje ekonomske interese, to jest da dobiva dividendu i da svoje udjele može kasnije prodati po većoj cijeni. Za to "moraju sačuvati ili kreirati dodanu vrijednost. Da kupcima isporučuju dobre proizvode i usluge, da dobavljačima plaćaju proizvode i usluge, da djelatnici dobivaju dobre plaće, da kreditori dobivaju kamate i glavnice, i da država dobiva porez, i onda je rezidual ono što ostaje vlasnicima".
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.