Na Badnjak se tradicionano kiti božićno drvce. Jedna od najpoznatijih tradicija koja se povezuje s proslavom Božića. Ekipa Dnevnika Nove TV provjerila je otkad i odakle potječe ta tradicija i što ona znači.
Tatjana će svoj dom ukrasiti božićnim drvcem. Ona voli kada je bor šaren, a ne jednobojan. Iako, danas pravila nema. Može biti u bilo kojim bojama, umjetan ili prirodan.
"Bor uvijek treba biti raskošan i bogat. On je simbol Božića i daje čar božićnim blagdanima", rekla je Tatjana Lučić iz Osijeka.
Posebnu čar daju – heklane kuglice. Takve se ne kupuju u trgovinama. One su ručni rad, a izrađuje ih Vesna iz Koške. Svaka je kuglica unikatna, jedinstvena. I za svaku trebaju sati truda i vješte ruke.
"Ja moram nešto raditi. Kod mene ne smije falit kugli, ne smije faliti vune za štrikanje, ne smije falit konca", rekla je Vesna Ožanić.
Heklanje je u Slavoniji tradicija koja se prenosi s koljena na koljeno.
"Mene su naučili heklati moja mama i baka. Heklale su oba dvije. Ali su heklale stolnjake i štrikat su me isto naučile. Ja to baš volim. ja sam i svoje kćeri naučila", dodala je.
Heklane rukotvorine, u Slavoniji se nalaze na zidovima, stolovima, nerijetko i preko pola televizora, ali sada su i na kuglicama za bor. Motiva ne nedostaje, tu su anđeli, zvona…
"Ovo su pahulje. Ovo su sige, što bi rekli", kazala je Vesna.
Tradicija kićenja božićnog drvca, počinje još u 16. stoljeću.
"Jedno obiteljsko ozračje. To je njemačka tradicija koja je lijepo prihvaćena u cijeloj središnjoj Europi. To je običaj da se upravo na Badnjak, uoči Božića, okiti bor i da se na taj način pokaže raskoš božje prisutnosti i božje milosti preko ukrasa i nakita", rekao je fra Venancije Mihaljević iz samostana Sv. Križa.
I nema onog koga neće oraspoložiti.
"Mislim da pokazuju naš kraj i podižu bor koji je svečaniji i bogatiji. Najbolje reagiraju mališani, budu veseli i oduševljeni i u čudu gledaju", rekla je Tatjana.
Još ako su im ispod bora pokloni, nitko sretniji od mališana, koji se najviše raduju – božićnom drvcu.