Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, koji bi trebao stupiti na snagu sljedeće godine, sadrži niz velikih promjena - od lakših pravila za energetsku obnovu i ugradnju dizala do davanja pravnog statusa stambenim zgradama. Predlagatelji zakona kažu da je cilj postizanje kvalitetnijeg upravljanja i održavanja zgrada. No, za to već služi kućni red, dokument koji uređuje pravila života i ponašanja u višestambenim zgradama, piše N1.
Svaka zgrada mora imati kućni red koji uređuje pravila – od zaključavanja ulaznih vrata, držanja kućnih ljubimaca, osiguravanja nesmetanog pristupa komunalnim priključcima, izvođenja radova u stanovima pa do poštivanja mira sustanara u vrijeme popodnevnog i noćnog odmora.
Mrtvo slovo na papiru
Predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada Grada Zagreba Zdravko Vladanović kaže kako je kućni red u višestambenim zgradama dosad uglavnom bio mrtvo slovo na papiru.
"Ljudi to uglavnom nisu čitali niti se toga pridržavali. Kućni red bio je jedna forma naslijeđena iz prošlih vremena, koja je beskorisno visjela na zidu", kaže.
Međutim, prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada uvodi značajnu novost. Kućni red sastojat će se od dva dijela, općeg i posebnog. Odredbe općeg dijela kućnog reda pravilnikom će propisati resorni ministar (prostornog uređenja i graditeljstva), dok će posebni dio kućnog reda određivati suvlasnici prema vlastitim potrebama, ali u duhu općih odredbi. Te posebne odredbe moći će donijeti natpolovična većina suvlasnika zgrade.
Vladanović napominje da su na pomolu i neke revolucionarne promjene. One se, međutim, neće svidjeti mnogima, posebno onima na koje se budu odnosile.
Predviđene i kazne
"Novost je da će suvlasnici koji se ne budu pridržavali kućnog reda biti dužni uplatiti na račun zajedničke pričuve novčani iznos u trostrukom iznosu mjesečne zajedničke pričuve", kaže Vladanović.
Novčano kažnjavanje, naročito ondje gdje ga dosad nije bilo, daje naslutiti da će biti poteškoća. To isto tako znači da će trebati utvrditi povredu kućnog reda.
"Dosadašnji predstavnici suvlasnika nerado su se prihvaćali tih obveza, a sada će im biti još teže jer nije jednostavno utvrditi povredu kućnog reda. Svaki suvlasnik može prijaviti kršenje kućnog reda predstavniku suvlasnika i onda on pokreće postupak utvrđivanja. A čim ulazite u neku proceduru, postajete podložni i pogreškama u proceduri. To će trebati fotografirati, snimiti, evidentirati… A onda sve to skupa iznijeti pred zajednicu suvlasnika (čitaj: ostale stanare), koja onda natpolovičnom većinom mora donijeti odluku", objašnjava Vladanović i dodaje da je lako na stubištu gdje ima deset ili dvadeset stanova, ali vjeruje da će to biti nemoguća misija za stubišta sa stotinu stanova.
Usprkos svim tim potencijalnim problemima, Vladanović predloženu zakonsku novinu vezanu za kućni red smatra dobrom. Uloga predstavnika suvlasnika i po tome će biti još veća i značajnija. On iz iskustva govori da ima predstavnika suvlasnika koji izvrsno rade taj posao, ali i onih za koje smatra da neće biti sposobni odraditi sve upravne poslove, uključujući i one vezane za kršenja kućnog reda.
"Neki očekuju da to obavi upravitelj zgrade, ali upravitelj to neće i držat će se samo onoga što stoji u ugovoru o upravljanju. Pa će opet sve ovisiti o tome jesu li suvlasničke zajednice svjesne činjenice da će morati donositi odluke. Ima onih koji shvaćaju što znači zajednički život u zgradi, ali i onih koji to apsolutno ne razumiju i misle da se mogu ponašati kako ih je volja", kaže.