Za Hrvatsku će 2024. biti superizborna godina. No, bit će i rekordna, megaizborna godina za cijeli svijet. Rezultati izbora, pogotovo onih u SAD-u, bi uz ratove i sve snažnije posljedice klimatskih promjena mogli odrediti budućnost svijeta u idućih nekoliko desetljeća.
SAD, Indija, Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo... Ovo je samo mali dio država koje čekaju nacionalni izbori u 2024., jer u sljedećih 12 mjeseci više od dvije milijarde birača izaći će na birališta u više od 70 država diljem svijeta, na svim kontinentima.
No, neće se svi provoditi po pretjerano visokim demokratskim standardima. Naprimjer u Bjelorusiji ili Ruandi jedino će pitanje biti hoće li za aktualnu vlast glasovati 90, 95 ili jednostavno 100 posto birača. Bitno različito neće biti ni u Rusiji, gdje će u ožujku Vladimir Putin sasvim sigurno osvojiti treći uzastopni mandat na mjestu predsjednika, peti ukupno. Bit će tu i izbora koji nam neće biti toliko zanimljivi, iako će njihov utjecaj na globalnu ekonomiju, a time i na Hrvatsku, biti snažan.
Indija, najmnogoljudnija demokracija na svijetu na čijim je prošlim parlamentarnim izborima glasovalo 913 milijuna birača, na proljeće će u procesu dugom nekoliko tjedana odlučivati hoće li Narendra Modi moći formirati vladu i ostati premijer, ili neće.
U Europi će se nacionalni izbori održavati u desetak država među kojima je i Hrvatska, a u 27 država članica Europske unije početkom lipnja i izbori za Europski parlament: 400 milijuna birača izabrat će 720 zastupnika i zastupnica u Europskom parlamentu.
Zbog identitetskih pitanja i politike useljavanja očekuje se skretanje cijele Europe snažnije udesno, ponegdje čak i nestajanje jasnih granica između stranaka desnog centra i krajnje desnice.
Ujedinjeno Kraljevstvo bi zato trebalo otići neznatno ulijevo, gdje se očekuje da nakon niza godina konzervativnih vlada u Parlamentu većinu ostvare Laburisti, a Keir Starmer postane premijer.
No apsoulutno najvažniji izbori s najsnažnijim posljedicama na ostatak svijeta održat će se 5. studenog 2024. godine u Sjedinjenim Američkim Državama.
U utrci za predsjednika po svemu sudeći opet će se suočiti Joe Biden i Donald Trump: Biden će u tom trenutku imati osamdeset dvije godine, a Trump sedamdeset osam. U duboko podijeljenoj naciji toksična atmosfera postajat će sve gora i gora kako kampanja bude odmicala, a mnogi se već sada pribojavalju posljedica i po Ameriku i po svijet u slučaju Trumpove ponovne pobjede.
Jedna od njih mogla bi biti potpuno okretanje leđa Amerike Ukrajini s obzirom na to da su duboke veze između Putina i Trumpa odavno već poznate.
Uz Bliski istok, upravo je Ukrajina ratno žarište koje ima najsnažnije posljedice po Europu. Pod globalnim će povećalom biti Izrael i sve u njegovom susjedstvu, a na globalno će gospodarstvo utjecati i moguće napetosti između Irana i SAD-a i prohodnosti Hormuškog tjesnaca, baš kao i globalne tenzije između SAD-a i Kine koje bi mogle eksalirati odluči li Kina pokrenuti vojne operacije prema Tajvanu.
No što sve ovo znači za globalno gospodarstvo? Prije svega, ogromnu nesigurnost: zbog ovog, ali i niza drugih razloga analitičke kuće očekuju da će globalni rast još više usporavati te de će se najvažnija svjetska gospodarstva i dalje najsnažnije boriti protiv nejednakonsti i inflacije.