Vlajčić optimističan: "Ništa neće ugroziti svinjokolju. Bit će dovoljno svinjetine, ne očekujemo rast cijena"

Počela je sezona svinjokolje, no afrička svinjska kuga, iako su ukinute i posljednje zone zaštite i nadzora, uzela je svoj danak. Ipak, ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, David Vlajčić, optimističan je i zadovoljan napretkom. 

"Za sada ništa ne može ugroziti svinjokolju. Očekujemo da se ljudi ne vrate starim navikama. Zaista smo zadovoljni, ponosni, rekao bih odgovornošću svih pojedinaca, što smo došli do ove jedne optimistične situacije. Svinjokolja je zaista angažmanom svih dopuštena, moguća, održat će se, hvala Bogu. Očekujemo da se ona provede u granicama kako je to zadano, pridržavajući se svih biosigurnosnih mjera", rekao je u Dnevniku Nove TV. 

Na pitanje jesu li nešto naučili iz ove situacije, rekao je da su odgovornošću pojedinaca i njegovim preuzimanjem stožera došli do povoljnije epidemiološke situacije.

"Bilo je potrebno donijeti malo nekakve nepopularne mjere u vidu ograničenja i manifestacija koji su bili izrazito rizični u tom trenutku. Možda zbog jedne kobasice bismo ugrozili cijelu svinju, to nije dolazilo u obzir. Naučilo se odgovornošću i boljim radom na terenu, u smislu boljih kontrola", rekao je ministar Vlajčić.

Nije mogao garantirati da se isti scenarij neće ponoviti i iduće godine, ali je naglasio da očekuje odgovornost svih pojedinaca. Istaknuo je i da ne bi trebalo doći do rasta cijena. 

"Očekujem da se biosigurnost primjenjuje i dalje, kao i one pojačane kontrole na terenu od državne inspektorate i policije, kada smo vidjeli da zajedničkim radom svih sastavnica u nacionalnom stožeru možemo doći do ove situacije. Bit će dovoljno svinjetine, dolaze blagdani, ne očekujemo ni znatno povećanje cijena. Povećat će se potražnja, no ono što je bitno, stabilna je opskrba cijelog tržišta i uopće nije upitno da će li biti dovoljno svinjetine", poručio je. 

"Kada pogledamo, 1,13 eura imamo cijenu jednog trupa žive vage svinje po kilogramu. Kad govorimo o prošloj godini je to bilo 22% skuplje otprilike, tako da vidimo da je tržište stabilno zbog rasta domaće proizvodnje", dodao je. 

Objasnio je i sustav otkupa i prodaje mesa kod manjih proizvođača, koji se moraju uputiti na odobrene objekte. 

"Oni mogu prodati svoje mjesto na području cijele Republike Hrvatske. Ono što je bitno da se za tržište mora klati na odobrenim objektima. Njih je oko 45 u cijeloj Republici Hrvatskoj. Zakolju kod odobrenih objekata i mogu prodati na području cijele zemlje. To je bitno za osobne potrebe. Svatko može klati na onaj tradicionalni način kako to svi znaju kod kuće. Dakle, odnesu svinje iz Donjeg Miholjca na najbliži odobreni objekt koji im odgovara. To svježe meso prodaju na tržištu gdje god žele, bilo Slavonski brod, bilo u Istru", rekao je ministar. 

Prodajemo jeftino - kupujemo skupo

Optimističan je i oko broja odobrenih klaonica, kao i dostatnosti hrane u Hrvatskoj. 

"Bio je otvoren natječaj Ministarstva za izgradnju klaonica - očekujemo prijave svih zainteresiranih. Preko 1250 je prijavljenih, (nemamo podatke) koliko je sad unutra klaonica… tek su u postupku obrade sve. Možemo hraniti sami sebe. Radi se o nekim više desetljetnim problemima, izazovima s kojima se cijeli sektor susreće. Ono što je najbitnije, mene vesele pozitivni primjeri u svemu tome, sektorski natječaj koji su pred nama, kapitalne potpore od HBOR-a i HAMAG-a, s otpisom glavnice 40-45%. Vesele me pozitivni primjeri, mladi poljoprivrednici kojima smo dodjeljivali ugovore, njih 104 do sada, pozitivne priče među njima koji žele povećavati proizvodnju, to je nešto čemu ćemo se okrenuti. A našu proizvodnju temeljimo na velikim proizvodnim kapacitetima koji su pokretači proizvodnje samodostatnosti", objasnio je Vlajčić. 

Na pitanje o logici iza prodaje domaće pšenice, nakon čega kupujemo skupo brašno, obećao je investicije Vlade već u idućoj godini. 

"Radi se o preradbenim kapacitetima, o mlinovima za preradu pšenice, o preradi soje, suncokreta. Nešto što ćemo mi od naše zemlje živjeti i zarađivati kod nas, dodati osnovnim sirovinama dodane vrijednosti, a ne da druge države zarađuju na našem poljoprivrednom zemljištu. U sljedećoj godini bi to trebalo krenuti, nadam se, u realizaciju. Postoji zainteresiranost od već nekoliko županija da na svojim područjima krenu u to. Slavonija tradicionalno u žitaricama prednjači, što me veseli, agronomska struka je podržala naš program certificiranog sjemena soje i strnih žitarica. To je nešto što će svim našim žitaricama donijeti dodanu vrijednost", poručio je ministar.