Ana Šimpraga, izaslanica predsjednika Vlade i potpredsjednica za društvene djelatnosti i ljudska prava, rekla je da je partizanski pokret okupio brojne hrvatske građane, različitih nacionalnih, vjerskih, etničkih pripadnost, koje je spajao jedan cilj - pobjeda nad fašizmom i uspostava mira."
Istaknula je da je uvijek je važno ponovno govoriti o tome, i to zbog onih koji relativiziraju zlo fašizma i ustaštva dovodeći u pitanje namjere partizanskog pokreta, a osobito zbog mladih.
"Iako je danas riječ antifašizam za neke izgubila svoje značenje, pa je čak i pogrdna, suvremeni antifašizam nema za cilj samo čuvati uspomene nego se boriti za solidarnost, društvenu jednakost, prava manjinskih i ugroženih zajednica", dodala je.
"Meni, lično, kao Dalmatinki ovaj dan znači puno. Posjećujem i Dan Ustanka u Srbu svake godine, ali posjećujem i mjesta gdje su stradali ljudi u Drugom svjetskom ratu", izjavila je novinarima potpredsjednica Vlade Šimpraga i čestitala svim građanima Dan antifašističke borbe.
Na pitanje novinara o izostanku premijera, Šimpraga je objasnila da svi imaju obaveze te ih podijele međusobno.
"Prošle godine je u premijerovo ime bio ministar Malenica, ove godine sam ja. Iduće godine, nadam se da će biti prilike da nam se pridruži državni vrh, odnosno predsjednik države i premijer", kazala je.
Rekla je i da se u Brezovici okupio velik broj ljudi, dužnosnika, antifašista te da su poslali određene poruke na što imaju pravo.
"Gradonačelnica je danas bila izaslanica predsjednika Republike Hrvatske. Ima pravo reći i iskazati svoj stav, isto tako u ime Vlade RH obratila sam se ja", komentirala je potpredsjednica Vlade pitanje novinara o današnjem govoru gradonačelnice Siska povodom Dana antifašističke borbe u Brezovici.
Šimpraga je poručila da je svake godine kao članica vijeća i pripadnica srpske zajednice išla na Dan ustanka. "Ovisno o obavezama koje imam sada kao potpredsjednica Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava, ako bude prigodno i ako se tako odlučimo, naravno da ćemo ići", zaključila je.
Šimpraga: Vrijeme je da se bolje vrednuje doprinos otpora nacizmu; Ikić-Baniček: Nema srednjeg puta između fašizma i antifašizma
Šimpraga smatra da, premda razdoblje Drugog svjetskog rata i dalje izaziva snažne emocije i podjele u društvu, vrijeme je da kao društvo trezvenije sagledamo sadašnja i tadašnja zbivanja, bolje vrednujemo doprinos otpora nacizmu, prisjetimo se nevinih žrtava, što možemo ako se svi zajednički suočimo s nekada teškim i bolnim pitanjima.
Izaslanica hrvatskog predsjednika Kristina Ikić Baniček, sisačka gradonačelnica, rekla je da su partizani, za razliku od fašista, umjesto ubijanja ljudi i genocida izabrali bratstvo i jedinstvo, a za brata su bez obzira koje je vjere i nacije bili spremni i umrijeti, no simbolički podržavati partizane nije dovoljno.
Zapitala se kako jedna država koja drži do sebe i nominalno slavi Dan antifašističke borbe istovremeno može biti pokrovitelj "zuluma fašista i filoustaša koji pod krinkom komemoracije navodnim žrtvama Bleiburga zapravo slave i veličaju zločince i najgori kvislinški šljam koji je ikada obitavao u Hrvatskoj."
"Zar je morala časna i odgovorna Austrija poslati simboličnu poruku Hrvatskom saboru zabranom tog bala vampira koja zapravo znači - vi Hrvati niste normalni s time što radite kod nas u Austriji", dodala je.
Ikić Baniček ističe kako je biti heroj 1941. značilo otići u šumu i boriti se do pobjede ili smrti, alternativa nije postojala, niti postoji danas. "Nema srednjeg puta između antifašizma i fašizma, ne možemo jedan dan pjevati 'Po šumama i gorama', a drugi dan se pozdravljati ustaškim pozdravom", poručila je.
Katičić: Predsjednik Tuđman bez dvojbe uvrstio antifašizam u Ustav
Krunoslav Katičić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, rekao je da se Hrvatska našla na strani pobjedničke, antifašističke koalicije, na što svi moramo biti ponosni.
"Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, i sam sudionik antifašističkog pokreta, bez ikakve je dvojbe uvrstio antifašizam u Ustav i Dan antifašističke borbe u kalendar državnih blagdana, a tako je bilo i u Domovinskom ratu koji je u temelju samostalne Hrvatske i u kojem smo pobijedili još jedan oblik jednoumlja, velikosrpskog", napomenuo je
"Danas je Hrvatska moderna država temeljena na slobodi, jednakosti i pluralizma koja kao civilizacijski doseg njeguje kulturu sjećanja na nevine žrtve svih režima i zasniva se na vladavini prava, poštuje slobodu pojedinca i manjinska prava te se protivi svakom ekstremizmu", dodao je.
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin rekao je da u državi nešto nije u redu ako se, dok se obilježava partizanska borba, pojavljuju grafiti s ustaškim pozdravima.
Habulin: Ustašofilske tendencije sve agresivnije, treba se oduprijeti povijesnom revizionizmu
Za njega je to "izraz politikanskog licemjerja, plašt kojim se želi prekriti sve prisutnije i sve agresivnije ustaškofilske tendencije" pri čemu, dodao je, ne misli samo na skandiranje na stadionima nego i zlosretnu kombinaciju pasivnosti službene politike s jedne strane i iznimno jake aktivnosti na polju obrazovanja, publicistike i medija.
"Danas se događaju stvari koje su nam u prvim godinama neovisne Hrvatske bile nezamislive, mada je upravo tada počelo koketiranje s povijesnim revizionizmom. To nije, kako nam vole posprdno docirati, razglabanje o ustašama i partizanima nego otvaranje pitanja što smo do sada radili i zašto dopustili da stvari dođu do točke na kojoj su danas i kamo sve to vodi", ustvrdio je Habulin.
Ocijenio je da je krajnje vrijeme "da se odupremo povijesnom revizonizmu koji je ušao u sve sfere života i zatražimo od države da konkretnim potezima dokaže da zaista jest ono što tvrdi i u svom Ustavu, primjerice zakonskom zabranom i sankcioniranjem isticanja fašističkih, ustaških, nacističkih i četničkih obilježja", naglasio je.
Grbin: Tragično je što neki umanjuju važnost Dana antifašističke borbe
Predsjednik SDP-a Peđa Grbin ocijenio je u četvrtak u Brezovici tragičnim to što neki umanjuju važnost obilježavanja Dana antifašističke borbe koja je bila veličanstvena nakon što je predsjednik zagrebačkog Domovinskog pokreta Igor Peternel upitao što se to danas slavi.
"Bila je to borba protiv svih izgleda, borba ljudi koji su pokazali da kada se sve čini da je protiv tebe, ti svejedno možeš ustati, boriti se, i izboriti se za istinu pravdu i slobodu", izjavio je Grbin koji je u Brezovici čestitao svim hrvatskim građanima Dan antifašističke borbe, 22. lipnja.
"Prije 82. godine, dodao je, na ovom mjestu jedna grupa izuzetno hrabrih krenula je u borbu protiv najopakijeg vojnog stroja kojeg je čovječanstvo do tada vidjelo. I zato se danas moramo pokloniti ne samo njima, nego i svim onima koji su nakon toga pokazali kako se boriti za slobodu, kako se boriti za svoje i koji su postavili temelj Hrvatske koja je nakon toga u domovinskom ratu obranjena" rekao je.
Peternel je pak na konferenciji za novinare koju je održao u Brezovici rekao da se treba zapitati što se to danas slavi.
"Danas se ovdje slavi osnivanje Partizanskog odreda, odnosno slavi se zapravo teror", ustvrdio je i ocijenio da je vrijeme da se "konačno provedu odluke Europskog suda za ljudska prava i da se ljudima vrati imovina, odnosno da se vrate stanovi koje su komunističkom diktaturom oduzete".
"Vrijeme je da se Hrvatska suoči s komunističkom prošlošću i da prestane obilježavati ovakve dane", smatra Peternel.