Nakon ostavke

Damir Krstičević je petnaesti ministar koji bi mogao napustiti Vladu premijera Andreja Plenkovića

Slika nije dostupna
Prihvati li premijer ostavku ministra obrane Damira Krstičevića on će biti 15. ministar koji bi mogao napustiti Vladu Andreja Plenkovića u nešto više od 43 mjeseca njegova mandata.

Ministar obrane i potpredsjednik Vlade Damir Krstičević u četvrtak je podnio ostavku nakon pada vojnog školskog aviona u kojem su poginula dva pripadnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva kod mjesta Biljane Donje pokraj Zadra. Novinarima je kazao da o ostavci nije obavijestio premijera Andreja Plenkovića.

"Naša zadaća je da budemo s obiteljima i obiteljima ćemo pružiti svu potrebnu pomoć i podršku, sve ono što znamo i možemo. Želim kako ministar obrane izraziti i sućut svim pripadnicima HRZ-a i HV-a. Ovo je ogroman gubitak i za Hrvatsku vojsku. S današnjim danom podnosim ostavku na mjesto potpredsjednika Vlade i ministra obrane", rekao je Krstičević na konferenciji za medije u vojnoj bazi u Zemuniku.

Prihvati li premijer Plenković Krstičevićevu ostavku on će postati 15. ministar koji je napustio Vladu.

Od originalnog postava Vlade koja je s radom počela 19. listopada 2016., uz premijera Plenkovića danas su samo potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, ministar turizma Gari Cappelli i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić koji je na početku rada Vlade bio ministar rada i mirovinskog sustava.

Prvi otišli ministri Mosta

Prvi su iz Vlade "potjerani" ministri iz kvote Mosta s kojim je HDZ ostvario parlamentarnu većinu nakon izbora 11. rujna 2016. godine.

Njihova smjena, u travnju 2017. godine, ostala je zapamćena po Plenkovićevoj rečenici - "Molim tajnicu da pripremi odluku o razrješenju trojice Mostovih ministara", nakon što su glasali protiv toga da se odbije oporbeni prijedlog o izglasavanju nepovjerenja ministru Zdravku Mariću.

Iz Vlade tada odlaze Mostovi ministri - unutarnjih poslova Vlaho Orepić, zaštite okoliša Slaven Dobrović i pravosuđa Ante Šprlje, a potom i ministar uprave Ivan Kovačić koji sjednici Vlade nije nazočio nego ga je nekoliko dana kasnije Plenković razriješio na njegov zahtjev.

HDZ-ov partner postaje HNS

Slijedi formiranje nove parlamentarne većine u kojoj HDZ-ov partner postaje HNS te srednom 2017. godine dolazi do promjena u sedam ministarstava.

HNS u Banske dvore dovodi dva ministra - na mjesto potpredsjednika Vlade i ministra graditeljstva dolazi Predrag Štromar, a Blaženka Divjak postaje ministrica znanosti i obrazovanja umjesto Pave Barišića koji je bio opterećen aferom navodnog plagiranja znanstvenog rada.

S mjesta predstojnika Ureda premijera Davor Božinović imenovan je za ministra unutarnjih poslova, Dražen Bošnjaković postaje ministar pravosuđa, Tomislav Ćorić s mjesta ministra rada i mirovinskog sustava odlazi za ministra zaštite okoliša i energetike, ministar rada postaje Marko Pavić, dok je za ministra uprave imenovan Lovro Kuščević.

Formiranje vladajuće većine s HNS-om nije se svidjelo HDZ-ovom Davoru Ivi Stieru koji zbog te suradnje daje ostavku na mjesto ministra vanjskih i europskih poslova, a na njegovo mjesto dolazi Marija Pejčinović Burić.

Afera Hotmail

Zbog afere "hotmail" odnosno događanja vezanih uz donošenje "lex Agrokora" iz Banskih dvora potom, u svibnju 2018., odlazi potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić, a novi je ministar gospodarstva Darko Horvat.

Odlasku Dalić prethodio je snažan pritisak oporbe koja je Plenkovića i Dalić optuživala za pogodovanje određenim interesnim skupinama koje su sudjelovale u izradi Zakona o izvanrednoj upravi u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Hrvatsku, tzv. "skupini Borg".

Plenković je na konferenciji za novinare, na kojoj je izvijestio o prihvaćenoj ostavci Dalić, rekao da je Vlada angažirala stručnjake izvan sustava državne uprave da pripreme izbjegavanje niza stečajeva ne samo Agrokora i kompanija u njenom sustavu već i brojnih drugih povezanih kompanija.

Dalić je u takvim okolnostima, rekao je, konzultirala ljude koji su mogli pomoći u kratkom roku, koji se nisu mogli naći unutar sustava državne uprave.

Problemi s nekretninama

Sljedeća veća rekonstrukcija u Plenkovićevoj Vladi rezultat je nekretninsko-imovinskih "dubioza" više ministara te premijer u srpnju prošle godine u nekoliko dana razrješuje Tomislava Tolušića, Gabrijelu Žalac i Lovru Kuščevića, a Nadu Murganić zbog niza problema u sektoru socijale, dok je neopozivu ostavku podnio Goran Marić.

Marić je o svojoj ostavci javnost izvijestio u Novom Vinodolskom nakon što je kao ministar potpisao ugovore o darivanju nekretnina. "Ovo je zadnji ugovor koji sam potpisao kao ministar državne imovine", rekao je tada.

U rekonstruiranu Vladu ulaze Marija Vučković kao ministrica poljoprivrede, ministrom regionalnog razvoja i fondova EU postaje Marko Pavić kojega na mjestu ministra rada i mirovinskog sustava zamjenjuje Josip Aladrović, ministrom uprave imenovan je Ivan Malenica, a ministricom za demografiju, obitelji, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković, dok za ministra državne imovine dolazi Mario Banožić.

U tom je paketu umjesto Pejčinović-Burić ministrom vanjskih poslova imenovan Grlić-Radman, budući da je ona otišla na dužnost glavne tajnice Vijeća Europe, a Davor Božinović i Zdravko Marić imenovani su i za potpredsjednike Vlade.

Ostavka ministra zdravstva Milana Kujundžića uslijedila je krajem siječnja 2020. godine nakon afere u kojoj se našao zbog krivo ispunjene imovinske kartice i incidenta u kojem su četvorica muškaraca napala novinarku Slobodne Dalmacije.

Kujundžićevo mjesto preuzeo je sadašnji ministar zdravstva Vili Beroš, i to u trenutku jačanja krize koja je uslijedila pojavom koronavirusa. (Hina)


 

Povezane teme