Mađarska se bori s nestašicom goriva. Kako piše Associated Press (AP), na stotinama benzinskih crpki širom zemlje stoje obavijesti ima li goriva te po kojoj cijeni i količini. Na nekim crpkama vozači mogu kupiti samo dvije litre goriva po ograničenoj cijeni.
Razlozi nestašicama su rat u Ukrajini, Orbanovo ograničenje cijene goriva u studenome prošle godine, ali i remont u rafineriji u Szazhalombatti.
Otkad su cijene ograničene, potražnja za gorivom snažno je porasla, a konkurencija je značajno smanjila uvoz. Naime, ograničenje cijene goriva dovelo je u probleme neovisne distributere goriva, a državna energetska kompanija sve teže zadovoljava potražnju.
Orban je maksimalnu cijenu litre benzina i dizela ograničio na 480 forinti (1,2 eura). Međutim, nakon skoka tržišnih cijena kao posljedice rata u Ukrajini uvoz naftnih derivata u Mađarsku je potonuo.
Inozemni dobavljači shvatili su da je Mađarska manje privlačno tržište upravo zbog regulirane cijene goriva. To je dovelo do toga da je na MOL-u sav teret proizvodnje i opskrbe tržišta naftnim derivatima po sniženoj cijeni.
Tu je i rafinerija u gradu Szazhalombatta u središnjem dijelu zemlje, koja radi s prepolovljenim kapacitetom zbog tehničkih problema.
Također, problemima u opskrbi doprinijeli su i povremeni prekidi dotoka ruske sirove nafte naftovodom Družba.
Družba s kapacitetom protoka većim od dva milijuna barela dnevno spada među najveće naftovode na svijetu i opskrbljuje ruskom naftom nekoliko zemalja istočne i srednje Europe, uključujući Poljsku, Njemačku i Mađarsku. Od početka ruske invazije na Ukrajinu pošiljke su obustavljene nekoliko puta.
Inače, Mađarska ovisi o ruskoj nafti, pa je tako izuzeta od najnovijeg embarga EU-a prema Rusiji. Naime, ograničenje cijena ruske nafte od 60 dolara po barelu o kojem su se dogovorili EU, G7 i Australija stupilo je na snagu u ponedjeljak, kao i embargo na uvoz ruske nafte u EU, uz nekoliko iznimki.
Iznimke se odnose upravo na Mađarsku, Slovačku i Češku, tri zemlje članice EU-a koje su posebno ovisne o ruskoj nafti zbog njihove zemljopisne lokacije i nemogućnosti da u kraćem vremenu zamijene taj uvoz.
I mađarska Vlada svjesna je problema s ograničavanjem cijena goriva, pa je potvrđeno da će odredba biti produžena samo ako i dalje budu postojali problemi s opskrbom iz Rusije.
U međuvremenu, na većini privatnih crpki u Mađarskoj moguće je kupiti svega dvije litre goriva. Građani danima osjećaju probleme s opskrbom.
Jesmo li spašeni?
Naftne stručnjake Igora Dekanića i Davora Šterna pitali smo prijeti li Hrvatskoj ovakav scenarij i ako smo spašeni od ovakvog scenarija, kome to i čemu možemo zahvaliti.
Igor Dekanić ne misli da se Hrvatska može naći u ovakvom problemu. Prije svega jer je naša dobava sirove nafte i naftnih derivata orijentirana prema moru i dolazi nam morskim putem, za razliku od Mađarske, koja je ovisna o naftovodu i nafti iz Rusije.
"Fizički gledano, Hrvatska dobava nije ugrožena u onoj mjeri u kojoj je možda mađarska dobava. Što se cijene tiče, svi smo u Europi u istom kotlu, dakle, što burze daju i odrede. Na nas nešto utječe remont riječke rafinerije, ali sigurno je da su opskrbljivači osigurali dobavu iz drugih izvora. Kako i koliko - to je poslovna tajna svakog trgovca.
Obavezne zalihe nafte prema svim uvjeravanjima napunjene su na veću razinu nego obaveznih 90 dana. Fizički gledano, ne bi trebalo biti problema", uvjerava Dekanić.
Ističe da je Hrvatskoj iz vremena Jugoslavije ostala dobra infrastruktura za dobavu nafte i plina. "Tu je prije svega Jadranski naftovod, ali i Plinacro, koji ima velike kapacitete", kaže.
"Hrvatska ima kapacitete koji premašuju njezine potrebe", napominje.
Prema njemu, Hrvatska se ne bi trebala brinuti, no ipak napominje kako potezi pojedinih opskrbljivača ovise o tržištu.
"To je bio sulud potez"
Naftni stručnjak Davor Štern kaže da je Hrvatska ovisna o Mađarskoj.
Na pitanje čeka li Hrvatsku mađarski scenarij, Štern kaže da to ne može tvrditi sa sigurnošću.
"Ali mogu tvrditi da se to neće dogoditi ako upogonimo riječku rafineriju", uvjeren je.
"Ako Rafinerija Rijeka ne radi, mi smo ovisni o Mađarskoj. Zaustavljanje rada riječke rafinerije potpuna je ludost. To je suludo."
Riječka rafinerija obustavila je svoj rad 2. studenog zbog modernizacije, koja će trajati do početka travnja 2023. godine. Modernizacija je vrijedna četiri milijarde kuna, a obuhvaća izgradnju novih postrojenja, od kojih je najvažnije postrojenje za obradu teških ostataka, ali i rekonstrukciju postojećih postrojenja.
Za ovu zimu planirani su radovi na rekonstrukciji dvije jedince, SRU – Jedinice za rekuperaciju sumpora i HCU – Hidrokrekinga, te njihovo spajanje s novim postrojenjem.
Štern napominje da u ovim uvjetima krize s energentima do modernizacije sada nije trebalo doći. Apelira na Ministarstvo gospodarstva i Vladu da pomoću mjera ili hitne intervencije upogoni riječku rafineriju. "Imamo sve instrumente u svojim rukama. Talijani su, primjerice, u ovim nesigurnim vremenima nacionalizirali rafineriju u vlasništvu ruske kompanije Lukoil na Siciliji.
"Mi imamo kratkoročni problem, a rješavamo dugoročne projekte. To je loše planiranje i loš menadžment", kaže nam zaključno.