Boris Vujčić za nekoliko dana napušta HNB i preuzima poziciju potpredsjednika Europske središnje banke (ECB). Dnevni urednik Nove TV Marko Biočina razgovarao je s njim o novoj adresi, krizama, inflaciji, ali i potencijalnom nasljedniku. Vujčić je rekao da će mu HNB svakako nedostajati.
"Ovo je prekrasna institucija, a ja bih rekao - još su bolji ljudi u njoj s kojima sam radio sve ove godine. Svakako će mi faliti. Ja sam proveo u njoj 30 godina, od toga 25 na rukovodećim funkcijama, kao zamjenik guvernera ili guverner. I nakon toga osjećate ovu kuću kao svoj dom, ove ljude koji ovdje rade kao svoju obitelj i kad odlazite, naravno da vam to sve fali i da ćete osjećati da vam fali", ispričao je.
- Bilo je puno kriza: od COVID-a, Agrokora, ruske invazije, inflacije, do, u konačnici, uvođenja eura, što je bio projekt sam za sebe. Kad Vam je bilo najteže?
"Možda najteži trenutak kratkoročno je bio u proljeće 2020. Pritisak na tečaj u tom trenutku bio je takav kakav nikad u životu nisam doživio. I to je stvarno bilo trenutaka kad sam se jedini put u svojoj karijeri, 30 godina ovdje i 25 godina na rukovodećem mjestu, pitao možemo li ga održati. Da ga nismo uspjeli održati, to bi bilo jako loše. Onda bismo tek otišli u recesiju i došlo bi do problema u financijskom sustavu i tako dalje", odgovorio je Vujčić.
"Tad smo bili najbliže takvoj valutnoj krizi koju nismo imali otkad smo napravili stabilizacijski program. I tu nam je jako pomoglo što smo već bili pred ulaskom u tečajni mehanizam. Već smo bili na putu za euro", dodao je.
- Kad govorimo o ulasku u euro, Vaš veliki projekt, smatrate ga uspješnim procesom, no danas kad gledate unazad s tom naknadnom pameću, smatrate li da su neke stvari možda mogle biti napravljene drukčije, bolje, na kvalitetniji način?
"Mislim da ne, da je taj projekt napravljen izvrsno. Stvarno, ja mislim da bolje ga se tehnički nije moglo napraviti i to je mišljenje i drugih koji su vidjeli kako smo ga napravili. To nam i iskustvo pokazuje, nismo imali baš nikakvih problema. Znamo iskustva drugih zemalja, pričao sam sa svim svojim kolegama koji su prije uvodili euro, tako da ja mogu reći da je ovaj projekt stvarno tehnički odrađen savršeno", poručio je.
- Pretpostavljam, da danas napravimo neku anketu s građanima, vrlo veliki broj njih povezao bi euro s poskupljenjem, odnosno s dolaskom inflacije. Jeste li možda mogli napraviti više, barem da se ta percepcija izbjegne?
"Možda se može uvijek napraviti više za percepciju, međutim ja sam se trudio uvijek objasniti - ono što je najbolji argument koji uvijek kažem je: zemlje koje nisu uvele euro, znači Mađarska, Češka, Poljska, Rumunjska, Bugarska, koje su u EU-u, centralnoistočne europske usporedive zemlje, imale su višu stopu inflacije od Hrvatske. Znači, da je euro, onda bismo mi imali višu stopu od njih, a ne oni višu od nas koji nisu uvodili euro. Znači, nije euro, nego nešto drugo. A to drugo je globalni inflacijski skok koji je pogodio sve i onda je digao stopu inflacije na te razine", odgovorio je Vujčić.
- Onaj savjet građanima: kupujte negdje gdje je jeftinije... Imate li neki novi savjet ili taj i dalje vrijedi?
"To je nešto što je prva godina studija ekonomije - što dovodi cijene u ravnotežu? Ponuda i potražnja. Jedino što može natjerati trgovce, jer bilo je puno ljutnje prema trgovcima - dižu cijene, dižu cijene, i dizali su cijene. Inflacija i proizlazi iz toga što trgovci dižu cijene. Jedino što tu može pomoći u smislu ponašanja nas kao potrošača jest da pokušavamo odbiti previsoko podizanje cijena. Ako se to dogodi, ako nema kupovne moći ili ako ljudi više arbitriraju na cijene, onda je taj pritisak na cijene niži. I to će uvijek biti tako. To učimo i studente - da ponuda i potražnja određuju cijene."
Čeka se imenovanje nasljednika u HNB-u
- Hrvatski je specifikum ta stalna i ja bih rekao tvrdokorna inflacija hrane. Ima li nade, pokazuju li brojke da bi se tu situacija mogla popraviti?
"Bili smo prije ovog energetskog šoka taman u situaciji da je inflacija hrane počela popuštati. Sada moramo se spremiti na to da bi ova situacija sa gnojivima mogla ove godine uzrokovati dalje neke pritiske na rast cijena", rekao je Vujčić.
- S Vašim razrješenjem s pozicije guvernera HNB-a morat će biti imenovan netko tko će Vas naslijediti. Kako gledate na taj proces, imate li nekih favorita?
"Mislim da je prvenstveno važna ova institucija i ljudi u njoj. Znači, tu imate više od 700 zaposlenih, koji su jako dobri, i ja mislim da će tko god dođe na čelo ove institucije imati izvrsne ljude ispod sebe koji jako dobro znaju svoj posao, tako da nemam nikakve brige oko toga kako će HNB funkcionirati nakon mene", poručio je, a na pitanje misli li da bi ipak bilo možda bolje da je to netko iz sustava ili izvana, rekao je: "Pa, ne znam, sigurno je da se netko tko je iz sustava lakše uvede u posao, preuzima posao, ali u nekom trenutku sam i ja došao izvan sustava, kad samo dolazio '96. iz Bruxellesa u HNB."
- Prije nekoliko dana dobili smo prvu predsjednicu Ustavnog suda RH, možda je vrijeme za prvu guvernerku?
"Evo, uskoro ćemo to saznati, ovaj tjedan", zaključio je guverner.
This browser does not support the video element.