Vlada građanima čiji su računi blokirani nastoji pomoći jednom operacijom u kojoj sudjeluju i Vlada i banke i građani koji u ovome trenutku nemogu vraćati kredite zbog različitih razloga, poput gubitka posla, smanjenja placa i slično.
U normalnoj situacji, kada platite kredit banci, banka na kraju, preko poreza na dobit to daje državi. No, svjedoci smo da sve više gradana ne može vraćati stambene kredite, a ovaj zakon predviđa samo za prvu nekretninu, za one koji su socijalno ugroženi.
Ne može vraćati kredit, blokirali joj račun
Dugovima Stake Vukmirović nema kraja. Kredit od 80.000 eura ne može vraćati. Do 2006. Godine je vratila 23.000 eura i dalje nisu mogli vraćati pa joj je blokiran račun. Za gospođu Staku i još 290.000 blokiranih građana možda postoji rješenje.
'Bankama koje se odluče, ajmo reći, mogu otpisati kredita ili glavnice kamata za te građane i da će im tada to biti porezno priznati rashodi, na taj dio neće plaćati porez', kazao je Boris Lalovac, zamjenik ministra financija.
Ako banka građanima smanji ratu, država će joj smanjiti porez. 'Bankama koje se odluče, ajmo reći, mogu otpisati kredita ili glavnice kamata za te građane i da će im tada to biti porezno priznati rashodi, na taj dio neće plaćati porez', kazao je Boris Lalovac, zamjenik ministra financija.
>> 'Zakon o švicarcu' u Saboru prihvaćen jednoglasno
Tako bi trebao izgledati novi zakon. 'Navedeno bi dovelo do znatnog olakšavanja financijskih situacija onog dijela građana koji su socijalno ugroženi. Dovelo bi do sprečavanja sudskih postupaka koji bi mogli dovesti do gubitka, odnosno ovrhe nad jedinom stambenom nekretninom', kazao je Dražen Karašić iz PBZ-a.
U ruci pomirenja i Staka vidi slamku spasa. 'Značilo bi nam puno jer bi se dalje mogli razvijati. Dok smo sada u blokadi ne možemo si o ničemu više ni maštati, ni ništa', kazala je.
Više novca u kućnoj blagajni mogli bi imati i oni koji duguju za odvoz smeća, ili nisu platiti račune za telefon. 'Dopušteno je i do 2.000 kuna za pojedinog građana za dug koji je došao do 2.000 kuna. Dakle, nenaplativ je, za sve kompanije da one to mogu otpisati, da ne moraju pokretati tužbe protiv građana jer jednom kad krenu tužbe, tada im je to porezno priznato', kazao je Lalovac.
Ovakve izmjene u saborske klupe, trebale bi već idući tjedan, a na snagu bi trebale stupiti s prvim danom 2014.
Najviše se duguje bankama
Građani čak 15,2 milijarde duguju bankama i za leasinge. Naime, mnogi gradani su uzimali automobile preko leasinga.
Na porezu građani duguju 1,5 milijardi kuna, a veći dio građana je već upućen u program reporgrama. No, tu dolaze komunalije, brojni građani duguju za plin, za struju, ali i za ostale usluge kao što je, primjerice, parkiranje. Građani građanima duguju 600 milijuna kuna, dok samo odvjetnicima građani duguju 200 milijuna kuna.
Zamjenik ministra je govorio o oprostu duga do 2.000 kuna, takvih je gradana 40.000, a duguju 42 milijuna kuna - tu su računi za struju, telefone, mobitele, za parkiranje, itd. U većem dijelu slučajeva, veći je trošak naplate nego što je sam dug građana, tako da je možda najbolje taj dug jednostavno prekrižiti, ali im reći 'nikada više nemojte raditi dugove'.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook