Hrvatska se već danima bori s velikim poplavama, a nakon što se utvrde štete, Vlada će donijeti odluke o potpori brojnim županijama kako bi se štete od poplava sanirale, rekao je premijer Andrej Plenković na početku redovite tjedne sjednice Vlade.
Plenković je u uvodnom govoru zahvalio ministrima i Hrvatskim vodama, HGSS-u, Civilnoj zaštiti, policiji, vojsci, vatrogascima, Crvenom križu i lokalnim vlastima te svima nadležnima na svemu što su učinili u borbi s poplavama.
''Najbitnije je u ovom trenutku da nema žrtava''
''Uslijed obilnih oborina suočeni smo proteklih dana s rekordnim vodenim valom i vodostajima Hrvatske, i to zbog jakih kiša, brzog podizanja razine, povišenog vodostaja rijeka i njihova izlijevanja u situaciji da su na snazi mjere od poplava u nizu županija'', kazao je premijer.
Podsjetio je da je dan ranije bio i u Karlovcu: ''Održali smo sastanak na kojem su mobilizirane sve sastavnice sustava domovinske sigurnosti te je pružena pomoć svima koji su u ugroženim područjima. Najbitnije je u ovom trenutku da nema žrtava'', poručio je premijer i upozorio na problem klimatskih promjena te situaciju u okruženju.
''Hrvatska će se morati sustavnije pripremiti za obranu od poplava''
''U mnogim situacijama rekordni su vodostaji. U Italiji je poginulo 13 ljudi i 20.000 osoba je evakuirano kad se 12 rijeka izlilo iz korita. Iz te optike smo u boljoj poziciji, ali treba nastaviti sa svim mjerama kako bismo se obranili do poplava. Ovako ekstremne oborine neobične su za ovaj dio Europe u ovo doba godine. To je znak sve bržih klimatskih promjena i donose nam više suša, požara i poplava. Morat ćemo se još sustavnije pripremati i činiti mudre korake koji u prošlosti možda i nisu bili poduzimani, i kada je riječ o prostornom planiranju, biranju lokacija na kojima ljudi grade kuće s obzirom na to da su rizici promijenjeni'', upozorio je Plenković.
"U Obrovcu se gradio zid za stogodišnje vode, prije 15 godina. Na tom primjeru moramo učiti kako napraviti bolju koordinaciju i mudrim potezima izgraditi zaštitu od poplave", istaknuo je predsjednik Vlade.
This browser does not support the video element.
This browser does not support the video element.
This browser does not support the video element.
Plenković je ranije najavio pomoć stradalim županijama, a jedna od točaka na dnevnom redu bit će i rebalans državnog proračuna.
''Donosimo ga kako bismo ga prilagodili novim okolnostima, a cilj je da ispunimo obaveze - između ostalog, indeksacija mirovina, dio sredstava za paket mjera pomoći te niz drugih ulaganja'', kazao je Plenković te najavio potpisivanje Dodatka II. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama i Dodatka II. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike.
Kao neistine odbacio je kritike da Vlada u poreznoj reformi koju će predstaviti idući tjedan ide na štetu gradova: "Porezna reforma ide za time da građani imaju veće plaće, a ta retorika o tome da naša Vlada oduzima nekome mislim da je promašena i neinformirana, da jedino može biti zlonamjerni spin.''
This browser does not support the video element.
U Sabor stiže rebalans proračuna
Vlada je Saboru poslala prijedlog rebalansa proračuna za 2023. kojim se ukupni prihodi očekuju u iznosu 26,6 milijardi eura te se povećavaju za milijardu i 700 milijuna eura, a ukupni rashodi povećavaju se za milijardu i 400 milijuna eura, odnosno na 28,1 milijardu eura.
Očekuje se manjak državnoga proračuna od 510 milijuna eura, odnosno 0,7 posto BDP-a, prema metodologiji ESA.
Udio javnog duga u BDP-u u 2023. godini prema vladinoj prognozi smanjit će se za 5,8 postotnih bodova u odnosu na 2022. godinu te se spustiti na 62,6 posto BDP-a.
Inflacija potrošačkih cijena u 2023. godini trebala bi usporiti na 6,6 posto, s 10,8 posto u prošloj godini.
Vlada je projicirala realni rast BDP-a od 2,2 posto u ovoj godini, pri čemu bi izvoz roba i usluga trebao biti glavni pokretač rasta, u godini u kojoj se očekuje nastavak rasta broja zaposlenih te smanjenje stope nezaposlenosti.
Ministar financija Marko Primorac istaknuo je da rebalans nije rezultat izvanrednih i neočekivanih okolnosti, nego se donosi prije svega iz tehničkih razloga.
This browser does not support the video element.
Uvodi se obveza dostave strane sudske odluke o posvojenju djece
Hrvatskim sudovima ubuduće će se dostavljati strane sudske odluke o posvojenju djece. Naime, Vlada je predložila dopune Zakona o međunarodnom privatnom pravu, uređujući tako područje međudržavnog posvojenja djece iz trećih država.
Dopuna je upućena u hitnu saborsku proceduru, a regulira se i da posvojitelji moraju biti upisani u Registar potencijalnih posvojitelja u Republici Hrvatskoj kako bi se posebna pozornost posvetila dobrobiti djeteta.
''Osigurava se podrška obiteljima nakon dolaska djeteta u Hrvatsku te praćenje njegove prilagodbe u posvojiteljskoj obitelji te se povećava pravna sigurnost kod međudržavnih posvojenja iz trećih država koje nisu ugovornice Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem radi zaštite dobrobiti interesa djece'', istaknuo je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.
Plenković podsjetio na važan događaj iz prošlosti
Vezano za proces obnove, Plenković je uvodno rekao i da je započela primopredaja državnih stanova uređenih i opremljenih za privremeno stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih potresom, a riječ je o ukupno 134 stana koja će se dodijeliti u pet županija.
Plenković je podsjetio i na to da je danas obljetnica referenduma iz 1991. godine: ''Povijesni dan za naš narod, našu samostalnost, preduvjet neovisnosti i plebiscitarna potpora hrvatskog naroda u tim prijelomnim trenucima za našu domovinu, ali i cijelu Europu.''
Osvrnuo se i na 78. obljetnicu Bleiburga te podsjetio: ''Sudjelovali smo na komemoraciji na Mirogoju i potom u Maclju. Za razliku od zapadne Europe, gdje je svibanj '45. postao simbol poraza nacizma i uspostave demokracije nakon strahota holokausta, u Hrvatskoj je u tom mjesecu nažalost došlo do masovnih komunističkih poratnih zločina te do velikih tragedija za hrvatski narod u kojima su mnogi pobijeni bez suda, pokapani bez groba, a tisuće razoružanih vojnika i civila nikad nisu nađene.''
''To je do danas velika trauma za brojne hrvatske obitelji i o tome moramo voditi računa, vjerujući u načelo da jedno zlo ne može poništiti drugo, nego mu se samo može pribrojiti. Tako ni osuda komunističkih zločina ni na koji način ne relativizira fašističke, naprotiv. Samo odbacivanjem i osudom zločinačkog naslijeđa svih totalitarizama možemo graditi bolju i demokratsku Europu'', poručio je Plenković.
Vlada je, između ostalog, donijela odluku kojom Velikoj Gorici ustupa nekretninu u državnom vlasništvu radi izgradnje nogometnog kampa.