''U mjesecu kad će većina njih dobiti 100 eura veću plaću, oni žele povećanje od 400 eura. Tko to može napraviti? To jednostavno nije realno, odakle te pare“, upitao je premijer Andrej Plenković govoreći o zahtjevu pravosudnih službenika i namještenika da im se plaća poveća za 400 eura o
''Pozivam ljude koje poštujem, (…) za malo strpljenja i da shvate kontekst o kojem se radi“, kazao je i dodao kako nikad nije vidio veći apsurd da oni koji će dobiti veću plaću od 100 do 60 eura, danas štrajkaju protiv te iste Vlade koja im povećava plaću.
Vidimo jasan trend, da se broj ljudi koji štrajkaju smanjuje, on je negdje na 2300 ljudi (od oko sedam tisuća), poštujem pravo na štrajk, ali ovdje idemo s povećanjem i jasnim smjerom da će svi novim zakonom i novim uredbama imati veće plaće, rekao je Plenković.
Naglasio je i da će temeljno načelo novog Zakona o plaćama u državnoj i javnoj službi biti približno ista plaća za približno isti rad.
Moramo zadržati načelo pravednosti i osjećaj za realnost, rekao je u Intervjuu tjedna Hrvatskog radija, a komentirao je i različit medijski pristup štrajkačima.
Kada je prije nekoliko mjeseci zagrebačka Čistoća išla u prosvjed, napali su ljude koji štrajkaju da su uhljebi, a danas Benčić (Možemo) napada mene jer podržava službenike i namještenike u pravosuđu, primijetio je premijer.
U jesen realistično i na temelju postignuća
„Mi u jesen idemo veoma realistično na temelju ogromnih postignuća“, odgovorio je na upit što građani mogu očekivati na jesen s obzirom na strah od inflacije, pada životnog standarda…
Ta su postignuća, podsjetio je, ulazak u euro zonu, Šengen, Pelješki most, završetak koridora 5C, slijedi probijanje druge cijevi tunela Učka, autocesta do Siska, kreće neradna nedjelja.
Mi realiziramo ono što smo planirali i ono što smo obećali hrvatskim biračima, kazao je.
Raditi pritisak na one koji nerealno dižu plaće
Upitan za skok cijena, koji 'pojede' povećanje plaća, premijer izrazio nezadovoljstvo što su brojni akteri na tržištu, koji su bili korisnici svih mogućih potpora, odlučili dizati cijene više nego je to realno te poručio da u tom pogledu treba raditi pritisak.
Tržišna ekonomija je sustav u kojem trebamo raditi pritisak, a pritisak treba raditi udruga za potrošače, mediji, kazao je.
Poručio je i kako će zima biti bolja za stradalnike od potresa na Baniji.
Za dva i pol mjeseca kontejnerska naselja više neće postojati, svi će imati fiksni smještaj i zato će zima biti bolja nego što je bila prije, objasnio je premijer, zadovoljan i zbog skorog završetka višestambenih zgrada u Petrinji, te korištenjem sredstava za obnovu.
''Izbori u roku, na njih idemo na temelju postignuća i vizije za dalje''
Plenković nije otkrio kada će se u super izbornoj 2024. održati parlamentarni izbori, ali je poručio da on i HDZ na njih idu ''samopouzdano'' i na temelju postignuća i vizije za dalje.
(Izbori) će biti kad se odlučimo, u roku, rekao je premijer na Hrvatskom radiju, podsjetivši kako će za nekoliko dana biti tri godine od zadnjih parlamentarnih izbora na kojima je HDZ pobijedio.
''Spreman sam tražiti povjerenje građana na temelju onoga što ljudi znaju da smo napravili, ne dolazim pred birače kao enigma, nego kao netko s koferom rezultata, a oni (oporba) mogu sa demagogijom i željama“, kazao je Plenković u Intervjuu tjedna HR.
Poručio je i kako je ovo vrijeme da se naprave tri velike „piste“ budućeg razvoja Hrvatske, a to su digitalna transformacija, održivi razvoj, te demografska revitalizacija, koja je srž opstanka hrvatskog naroda.
''Ove tri piste bit će najvažnije za cijelo desetljeće, a druge preduvjete smo osigurali“, rekao je premijer.
Na novinarsku opasku da HDZ po anketama uživa povjerenje 25 do 30 posto građana, te da to nije dovoljno za većinu, Plenković je uzvratio kako bi uz objektivnije praćenje svega što rade, imali sigurno 10 posto više..
Ako smo u sedam godina vlasti i ovoliko kriza na 30 posto, onda valjda nešto dobro radimo, uzvratio je, upitavši se što bi to bila alternativa svemu što su njegove dvije vlade napravile i kuda vode zemlju, a da bi bilo bolje?
''Sigurno mogu reći da ne vidim koji je to drugi smjer koji bilo koja druga politička opcija nudi, a za koji kao građanin mogu reći 'vi ste puno bolji, imate neku hiperpametnu ideju za razvoj Hrvatske“, rekao je premijer.
Plenković: Sjajnih 10 godina u Europskoj uniji
Hrvatska je 1. srpnja 2013. ušla u Europsku uniju. "Mislim da je ovih 10 godina bilo sjajnih 10 godina za razvoj Hrvatske", rekao je Plenković podsjetivši da je Hrvatska među 15 zemalja koje su u NATO-u, EU-u, šengenu i europodručju.
"Ne možemo biti više u jezgri nego što jesmo. To je bila odlučnost naše proeuropske politike, prije svega HDZ-a kao glavne stranke u vladajućoj koaliciji, i svih reformi koje smo poduzeli ovom sedmogodišnjem mandatu", istaknuo je: "Znam da moramo još puno učiniti u nizu područja, ali to moraju svi. Imaju i drugi problema, i oni koji su osnivači imaju problema''
Kazao je kako je Hrvatska dobila 25 milijardi eura za ovo desetljeće lovljenja koraka sa zemljama srednje i istočne Europe.
Po njegovim riječima, 2016. godine apsorpcija prošlog financijskog okvira je bila 9 posto, danas je 124. Što se tiče Fonda solidarnost, alokacija je bila milijardu i tri milijuna eura, a Hrvatska je sada na milijardu i 400 milijuna eura.
Podsjetio je i da je Hrvatska je krenula među najbržima s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti reakcija EU-a na veliku krizu COVID-19. Danas je Hrvatska sa sigurnosnim mehanizmom eurozone, europskim stabilizacijskim mehanizmom, zaštitom vanjske šengenske granice u jednom sasvim drugom položaju.
"Mislim da možemo biti ponosni na naša postignuća. ...Vvrijeme je za podvući crtu i reći: Mislim da smo napravili jako puno", dodao je premijer.
Govoreći o krizama koje su se u međuvremenu dogodile poput pandemije COVID-19, Brexita, migrantske krize, terorističkih napada i velike financijske krize iz 2008. godine gdje je EU naučila lekciju, Plenković je rekao da su krize unutar EU-a stalne.
Tu je i brutalna ruska agresija na Ukrajinu koju Hrvatska najsnažnije osuđuje, a koja je prouzročila energetsko-prehrambenu krizu i inflatorne pritiske, kazao je.
"Mislim da ćemo mi tek s vremenom razumjeti što znači članstvo u eurpodručju za Hrvatsku, što znači europski stabilizacijski mehanizam. Međutim, postoji načelo solidarnosti koji drži na okupu članice EU-a i ta činjenica će pomoći Hrvatskoj u bilo kakvoj krizi i suočavanju s vanjskim šokovima", istaknuo je premijer.
u subotu gostujući u emisiji "Intervju tjedna" Hrvatskog radija.