Sasvim je jasno da će vodeće ljude u upravu postavljati oni koji daju kredite, a da će sadašnja uprava odstupiti.
Ovaj prijedlog sporazuma još nije potpisan. Imao sam ga priliku vidjeti i u njemu nije jasno naznačeno koliko će koja banka dati novca za nova pravila u plaćanju dobavljačima. U ovom trenutku je to ključ za koncern Agrokor kojemu nedostaje 200 do 300 milijuna eura. Četiri domaće i dvije ruske banke do sada su kreditirale Agrokor s 2,25 milijardi eura. Ako bi se tome dodalo i tih 250 milijuna eura, u pitanju je dvije i pol milijarde eura.
S potpisima i jasnim kriterijima koliko će koja banka dati novca za kratkoročno kreditiranje dobavljača dodatno bi se osnažio ovaj sporazum i dala bi se garancija i sitnim dobavljačima da ne aktiviraju ove mjenice koje se iz sata u sat sve više aktiviraju.
U blokadama su sudjelovale i privatne i neke državne tvrtke. Čak je i Porezna uprava blokirala dijelove Agrokorovih tvrtki. Usudim se reći da je to dio psihološkog rata da se blokadama Agrokor dovede u situaciju da u sljedećih par dana neće moći osigurati tekuću likvidnost korporacije i biti primoran pozvati Vladu da se primjeni zakon kojeg smo kolokvijalno nazvali „lex Agrokor“ i da Vlada uđe preko privremenog upravitelja i u godinu dana ili 15 mjeseci počne čistiti Agrokor, prodavati, restrukturirati i vraćati ili reprogramirati dugove svima koji su sudjelovali u ovome uključujući strane i domaće banke.
Razgovarao sam s nekim zastupnicima Mosta koji kažu da će do srijede pokušati naći uporište u Ustavu da se zbog ekonomske ugroze Hrvatske ovaj zakon počne primjenjivati odmah.
Uvjeti za primjenu zakona
Dva su uvjeta za primjenu zakona: više od 5 tisuća zaposlenika i milijarda eura duga. Premijer Andrej Plenković poručio je kako zakon može aktivirati samo dužnik, u ovom slučaju Agrokor ili vjerovnici, ali uz suglasnost dužnika. Vlada predlaže izvanrednog povjerenika, koji bi u kompaniji proveo najviše 15 mjeseci, a potvrdio bi ga Trgovački sud. Ako restrukturiranje ne uspije, tvrtka ide u stečaj. Plenković je prije sjednice vlade poručio da je zakon plan B.
Mislave cijelo jutro trajali su preokreti oko razrješenja stanja u koncernu Agrokor. Kakve su reakcije na Markovu trgu na ovaj dogovor vjerovnika i uprave Agrokora?
Još uvijek nema službene reakcije Banskih dvora budući da je dogovor bankara i vjerovnika, u ovom slučaju bankara i Agrokora bio paralelno za vrijeme dok je Vlada usvajala svoj zakon koji se zapravo odnosi na Agrokor, iako je u pitanju 10 tvrtki koje će time biti obuhvaćene.
Ono što se može čuti neslužbeno je da su u Vladi zadovoljni ovakim dogovorom bankara i vjerovnika, ali i Agrokora, naravno da je ovaj zakon Plan B, ali to je i sam Plenković rekao, ovaj zakon stoji sa strane u slučaju da propadne bilo kakav dogovor i ovaj dogovor ne bude potpisan od strane bankara i Agrokora.
Naravno da Vlada ima razrađen cijeli mehanizam u svom zakonu, imenovanje privremenog upravitelja, koji bi mogao u roku od 12 do maksimalno 15 mjeseci mogao praktički tvrtku restrukurirati, dijelove prodati, osigurati likvidnost tvrtke. Ono što je svakako važno, i to je premijer nekoliko puta naglasio, ovo nije nacionalizacija, država samo uzima upravljačka prava u svoje ruke, privatno vlasništvo u ovom slučaju se neće dovesti u pitanje.
Premijer Plenković sa potpredsjednicom Dalić cijelo prijepodne i prije sam sjednice Vlade razgovarao je sa svim čelnicima pokušavajući im objasniti obrise zakona, naravno nisu znali detalje kako će on izgledati do usvajanja zakona, tako da ćemo tijekom poslijepodneva možda imati i konkretnije političke poruke čelnika oporbe, no neki su već najavili da će oni davati svoje amandmane u srijedu kada zakon dođe na saborsko usvajanje.
Ono što će svakako biti zanimljivo je, iako su MOST-ovi ministri glasovali za zakon, kako će MOST reagirati u Saboru, budući da je njihov stav bio jasan, što se tiće čelnika Bože Petrova da oni žele odmah i sada iz upravljanja i vlasničke strukture izbaciti Ivicu Todorića. Naravno da to nije moguće, ali bit će zanimljivo vidjeti kako će reagirati na ovakav, kako mnogi kažu ublaženi zakon, ''lex Agrokor''.
Država stalno ponavlja da želi sačuvati stabilnost hrvatskog gospodarstva. Je li sada to moguće i kako se komentiraju te prisilne naplate koje su pokrenule i neke državne tvrtke prema tvrtkama u sastavu Agrokora? Čuli smo prije, ACI nam je potvrdio da je prisilno naplatio 300.000 kuna prema Konzumu.
Naravno govori se neslužbeno o blokadi od strane porezne uprave u iznosu od 81 milijun kuna. Ministar Marić, naravno zbog porezne tajne to nije htio komentirati. To će također biti pitanje i dogovora bankara, Agrokora i vjerovnika, ali ako bi primjerice stupio na snagu ovaj zakon, ako bi propao dogovor bankara i vjerovnika, u tom bi se slučaju odblokirali svi računi. Nema još službenih poruka iz Banskih dvora ni na te blokade koje su učinile i državne tvrtke. Zasigurno nisu sretni u Vladi što su brojne privatne tvrtke krenule u blokadu jer i ministrica Dalić i premijer Plenković nekoliko su puta govorili da žele sačuvati ekonomsku stabilnost u jednoj najvećoj hrvatskoj tvrtki koja broji 40.000 zaposlenih i tu su stotine tisuća kooperanata i zaposlenih.
Vijesti gledajte svakog dana na Novoj TV, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste vijesti? Pogledajte ih besplatno na novatv.hr