I dok su u Francuskoj prosvjedi potaknuti ekonomskim razlozima, u nekim zemljama, primjerice u Crnoj Gori, razlozi su bili politički obojeni.
Hoće li se prosvjedi širiti ili zaustaviti i što se to događa u Europi, u kojoj sve vrije, a narod izlazi na ulice, pitali smo dr. sc. Hrvoja Butkovića, višeg znanstvenog suradnika u Institutu za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba.
Nakon Macronova obraćanja naciji te najave o podizanju minimalne plaće i ostalih mjera za smirivanje "žutih prsluka", analitičar Hrvoje Butković ne misli da su Macronu dani odbrojeni, ali ni da će prosvjedi tako lako prestati.
Macron nije u potpunosti prekrižen
"Na ulicama Francuske više je od sto tisuća ljudi, Macronova je potpora ispod 20 posto, a među stanovništvom njih 70 posto podupire prosvjede. Sve to Macrona stavlja u vrlo težak položaj. Smjena francuskog predsjednika nije jednostavna, ali nije ni neizvediva.
Iako ima čvrstu većinu u parlamentu, ta je većina sastavljena od zastupnika različitih političkih uvjerenja te je u kontekstu jačanja prosvjeda veliko pitanje koliko je ona čvrsta. U tom smislu ostanak Macrona ovisit će o njegovoj sposobnosti da vrati povjerenje građana u relativno kratkom roku, što neće biti nimalo lak zadatak“, rekao nam je Butković.
Napominje da Macronov opstanak ovisi i o tome hoće li pokret "žutih prsluka" iznjedriti prave lidere ili lidera i da zbog toga ne križa Macrona u potpunosti.
Ako se Macronu izglasa nepovjerenje, Francuska će ići na nove izbore, a Butković je siguran kako će u tom slučaju najviše profitirati stranke s desnog i lijevog ruba političkog spektra i da bi Francuska u političkom smislu mogla izgledati kao Italija.
"Izbori bi dali vjetar u leđa krajnje desnim i lijevim političkim opcijama. Njihov uspjeh ne bi značio kraj Europske unije, ali bi to sasvim sigurno bio početak novog perioda unutar kojeg bi se stvari drugačije postavile i na drugačiji način usmjeravale", uvjeren je.
Kulturološka nesigurnost kao motor prosvjeda
Osim ekonomske komponente na prosvjedima u Francuskoj vidljiva je i komponenta takozvane kulturološke nesigurnosti, rekao nam je Butković i kao razlog naveo Macronova stajališta i političke ideje koje su krajnje kontroverzne i nemaju podršku većine građana. Jedna je od tih ideja stvaranje vojske EU-a, o čemu nije provedena rasprava niti postoji jedinstven stav. Slično je i u vezi s migracijama, smatra Butković.
"Nedavno je Macron izjavio da su migracije naša sudbina te je s odobravanjem citirao spornog afričkog stručnjaka prema kojem će se u idućih 30 godina broj Afrikanaca u Europi povećati s trenutačnih 9 na 200 milijuna ljudi.
Sve to kod većine francuskih građana koji prosvjeduju ili podržavaju prosvjednike nailazi na neodobravanje te stvara svojevrsnu kulturnu nesigurnost, koja uz ranije spomenutu ekonomsku nesigurnost predstavlja motor ovih prosvjeda."
Europa vrije zbog ekonomske nesigurnosti, ali i pitanja migranata
U drugim državama u kojima su održani prosvjedi situacija nije ista, ali je slična, napominje Butković i navodi kako je uz ekonomsku prisutna i kulturološka nesigurnost, a da su pozicije oko migracija i migrantske politike krajnje polarizirane. Navodi kako se s jedne strane nalaze globalisti, čiji je najistureniji predstavnik predsjednik Macron, a da ga slijede njemačka kancelarka Merkel, predsjednik Europske komisije Juncker, njegov prvi zamjenik Timmermans i brojni drugi europski političari koji u migracijama vide izvor prilika za opći napredak europskih država i društava.
"S druge su strane tzv. populisti koji imaju bitno drugačije stavove o migracijama i upozoravaju na brojne negativne posljedice masovnih migracija kao što su porast kriminala, snižavanje cijene rada, poteškoće u integraciji migranata, transformacija i nestajanje tradicionalnih europskih kultura i naroda.
Ova dihotomija najbolje se ocrtava u sukobu zbog Marakeškog sporazuma, kojibrojene europske države nisu prihvatile, a sporazum je kao takav izazvao gotovo neviđene prijepore između njegovih pobornika i protivnika", ističe.
Strahovi građana
Butković je siguran da građani izražavaju svoje nezadovoljstvo dosadašnjim ekonomskim politikama te strahuju od masovnih migracija s obzirom na još uvijek nesigurno europsko susjedstvo.
"Svi ti građani koji nose žute prsluke osjećaju se kao gubitnici globalizacije i od političara traže zaštitu svojih ekonomskih interesa i kulturnog identiteta u svijetu prepunom nesigurnosti i prijetnji. Brojnost prosvjednika mnoge je okuražila jer su uvidjeli da je snaga promjene u njima. Uvidjeli su da od objekta sve više postaju subjekt političkog djelovanja", rekao nam je zaključno Butković.