Čak 77 posto Europljana kupuje online, internetska trgovina raste i u Hrvatskoj. U deset godina postotak Hrvata koji kupuju na internetu gotovo se udvostručio - s 39 na oko 75 posto.
"Možemo primijetiti da se prije kupovalo proizvode koji se nisu mogli naći u tradicionalnim trgovinama, pa je to bio fokus na internetu. Danas je veći fokus na jednostavnost kupovine, uštedi vremena, gdje se vi danas, da biste otišli u jedan šoping-centar, morate voziti kroz grad, parkirati. Danas u isto doba možete ležati doma na kauču", kaže Tana Zimmerman, vlasnica online trgovine.
Najčešće se prema Eurostatu kupuje odjeća, naručuje hrana iz restorana, zatim kozmetika i namještaj. Top pet zaključuje sportska oprema.
Mobitele, baš kao i računala i ostalu tehnologiju, pokazuje statistika, više volimo kupovati uživo nego na webu. S druge strane, očekivano, na internetu se najmanje naručuju automobili, a baš te dvije industrije, automotoindustrija i tehnologija mogle bi uskoro promijeniti cijelu ekonomiju u svijetu, i to zbog Trumpovih carina.
"Sigurno neće biti ništa kako je bilo ranije. Izvoz pada, domaća potražnja će biti oslabljena zbog smanjivanja broja radnih mjesta. Uvođenje carina u Americi imat će refleksija i na Europu i u prvom i u drugom valu, tako da ne možemo baš biti optimistični u tom pogledu", smatra ekonomski analitičar Damir Novotny.
Dva najveća europska proizvođača više klase vozila već su najavila otpuštanja i do 20 posto osoblja u Njemačkoj kako bi amortizirala trošak carina u SAD-u, gdje će vozila poskupjeti i do 15 posto. S mobitelima i računalima bit će teže. Tu je još jedan faktor - Kina, gdje se ti uređaji masovno proizvode. Vodeći američki i azijski proizvođači već su najavili poskupljenja od 10 posto.
"Podizanje tih carinskih stopa učinit će te proizvode za američke potrošače sigurno skupljima, a to će se reflektirati i na europskom tržištu. Vrlo je vjerojatno da će i u Europi telefoni i računala biti skuplji", analizira Novotny.
Dok se prijeti carinama, poznati belgijski trust mozgova već je izračunao da bi do kraja iduće godine BDP Europske unije mogao pasti za 0,8 posto, a SAD-a za 0,5 posto. Vrijednost novca pada, cijena zlata raste, Amerikanci već stvaraju zalihe hrane, Europljani pasivno promatraju. Deblji kraj opet će izvući potrošači.
This browser does not support the video element.