Ponajviše nema nadzornog tijela koje kontrolira njihovo postupanje prema klijentima. Oporba upozorava na manjkavosti sustava. Pripremaju prijedlog zakona. A čini se da su i vladajući svjesni problema. Jer i jedni i drugi najavljuju novi zakon koji bi kroz nekoliko mjeseci išao u saborsku proceduru.
"Realno sam bila dužna, kad je to sve krenulo 2007., oko sto tisuća kuna, znači kad gledate od 2007. do 2021. dug je sad, ovo što je tu, milijun kuna“, ispričala nam je Mirjana Frntić.
Željko pak priča kako mu je dug od 98 kuna narastao na čak 2600 kuna. Od Mirjane, s druge strane, novac potražuju četiri agencije. Dug je to koji je rastao i desetke puta. A izlaza nema. "Kad iz jednog reguliranog sektora takvi ugovori dođu u nereguliran sektor, naravno da dolazi do kršenja prava građana“, smatra saborska zastupnica Sandra Benčić.
Oni koji dug naplaćuju tvrde kako imaju jako velik broj zadovoljnih korisnika. No, Mirjana i Željko nisu jedni od tih! Bunt papira otkriva Mirjaninu bitku zadnjih sedam ili osam godina. Kazala nam je i kako je došla do takve situacije.
"Mogu reći da sam dospjela tu jer sam bila jamac svom susjedu, koji je bio direktor i živio je tu iznad mene 2006. godine. Od 2006. do 2021. to traje. Uzela sam franak, isto sam sretna, nakon toga svega se sve urušilo i počele su banke prodavati bez obavijesti“, objašnjava nam.
Banke prebace dug na druge, a oni dodaju namete
Do te 2006., kaže, nije bila dužna ni lipu. Preko noći je plaća postala nedovoljna da pokrije troškove njezine tročlane obitelji i dugovanja koja su se odjednom stvorila. Minusi su se na kreditnim karticama povećavali. Kada je otišla u mirovinu, banke dugove nisu mogle naplatiti, pa su ih prodale agencijama za naplatu potraživanja. A one su odmah krenule u akciju. Prvo pozivima.
"Zovu 555 puta na dan. Onda vas nagovaraju - 'platite barem pedeset kuna, platite barem sto kuna', ja to nisam nikada napravila jer čim platite pet lipa, priznajete nepostojeći dug“, tvrdi Mirjana.
Željko ima nešto drugačiju priču. Od njegove se plaće već drugi put agencije pokušavaju naplatiti ovrhom a da ga nije, kaže, o tome nikada nitko obavijestio. Jedna agencija prije pet godina u tom je uspjela. Druga je sada pokrenula proceduru. A jedini dug za koji on zna da postoji je 98 kuna prema teleoperateru koji datira još iz 2010. To im, kaže, namjerno tada nije želio platiti.
"Ja sam morao podmiriti sve račune da bi me prebacili. Kad su me prebacili, nakon mjesec dana sam dobio račun 98 kuna. Nisam razumio zašto i to nisam platio. I sad su me ovršili“, priča Željko.
Do danas, deset godina kasnije, Željko uopće nije niti znao da oni njega još uvijek za to terete. Nije, dodaje, znao ni da su pokrenuli ovrhu, a nije dobio niti rješenje, niti ga je itko ikada kontaktirao. Stoga je on pokušao kontaktirati agenciju, no nisu mu se javljali.
Otkupili čak 36 milijardi kuna duga
Pa za početak, što su i tko su Agencije za naplatu potraživanja? Oni su obična trgovačka društva koja od banaka otkupljuju nenaplative, loše kredite. Najčešće po diskontnoj cijeni u iznosu od maksimalno trideset posto stvarne visine duga. A onda od vas traže da vratite taj cijeli dug, uvećan za kamate, dodatne troškove, jer su s kupovinom vašeg duga kupili i prava na sve to.
"Netko osnuje agenciju, uloži dvadeset tisuća kuna temeljnog kapitala, a posluje već prvu godinu s osamdeset milijuna kuna. Otkud taj novac? Ono što mi sumnjamo, da neke od tih agencija nastaju da bi se omogućilo pranje novca i mislimo da neke druge institucije trebaju na to paziti“, tvrdi Sandra Benčić.
U posljednjih deset godina samo od banaka otkupile su više od 36 milijardi kuna loših kredita. A tu su još i teleoperateri, komunalna poduzeća, leasing kuće od kojih otkupljuju. I sve su te agencije strane. U udruzi koja okuplja osam najvećih daju objašnjenje.
"Novac koji dolazi za otkupe potraživanja ima svoju adresu, ukoliko je nema, ne dolazi do zaključivanja ugovora, banke su tu vrlo rigidne i nema šanse da će se dogoditi da novac dođe s nekakvih sumnjivih računa. Imate porezni nadzor kompanija koji je normalan kod svih kompanija i porezna uprava ga redovito provodi“, govori nam Matija Arapović iz Udruge agencija za naplatu potraživanja.
Agencije na hrvatskom tržištu postoje od 2007. godine. Iako je njihov rad reguliran kroz nekoliko različitih zakona, osim poreznog, drugog nadzora nad njima nema nitko. One, naime, nisu prepoznate kao financijske institucije, pa ne podliježu nadzoru HNB-a ili HANFA-e.
Dužnike se ne obavještava o prijenosu duga
Logično pitanje se postavlja: Ako se bankama isplati prodavati dug ispod cijene, zbog čega prvo ne ponude svojim klijentima da isplate dugovanje po toj cijeni? Iz Hrvatske udruge banaka kažu da bi to potaknulo neplaćanje i ugrozilo financijsku disciplinu.
Prodaja dugovanja se smanjila prošle godine kada im je Marić dao mogućnost da one dugove koje ne uspiju naplatiti i u konačnici otpišu, država tretira kao porezno priznati rashod. Bankarski sektor je ipak uređen sektor. Ali u jednom ipak, čini se, zapinju. Naši sugovornici tvrde, banke ih o prijenosu duga nisu obavijestile. A trebale su.
HNB, koji nad agencijama nema nadzor, ali ima nad bankama, tvrdi pak sljedeće: "Na temelju spomenutih propisa koji su predmet nadzora Hrvatske narodne banke, dužnik bi morao dobiti potpunu informaciju o osobi novog vjerovnika, kao i o stanju i strukturi svoga duga, pri čemu se pravna pozicija dužnika ne bi smjela pogoršati kod novog vjerovnika“.
HNB poziva građane da nepravilnosti prijavljuju Tržišnoj inspekciji, a propuste banaka samom HNB-u. Ali, praksa opet pokazuje da papir trpi sve, pa i pusta slova, jer Narodna banka je samo jedna u nizu institucija kojima se Mirjana obraćala.
"Svi dokumenti koje šaljete i tražite odgovor, njega već četiri godine nema. Papir sa žigom, pečatom, više vrijedi nego rekla-kazala. Ja svaki svoj postupak mogu opravdati. Čekaj, kaj je ovo, HDZ, datum, na ruke predsjednika, sad je na njima da mi dokažu da on to nije dobio", objašnjava Mirjana.
Jedina koja im pomaže, kažu, je Sandra Benčić
Jedini interes za ovu temu je, kaže, pokazala zastupnica Benčić. I ušla dublje u problematiku rada samih agencija. "One su obični d.o.o., nisu nikakvim posebnim zakonom regulirane, možete imati nekakvu prodavaonicu špeceraja i agencije koje vrte milijune kuna godišnje na razini jednake odgovornosti", ustvrdila je.
Istraživanje koje je naručila jedna od agencija za naplatu potraživanja pokazuje da je pandemija prisilila svaku petu osobu u Hrvatskoj da se prezaduži. Dok se novčanici građana prazne, oni vlasnika agencija za naplatu potraživanja se debelo pune.
"Gdje je taj novac, on većinski odlazi van zemlje, zato što su u vlasništvu stranih tvrtki. Pitanje tog ekstra profita i oporezivanja tog profita da bi se destimulirala ta vrsta naplate. Isto tako vrsta regulacije da se ograniči koliko vi možete naplatiti dužniku s obzirom na ono za koliko ste taj dug platili“, ističe Benčić.
To je jedno od rješenja koje će ponuditi u svom prijedlogu zakona o Agencijama koji će idući mjesec poslati u proceduru. I tako smo od početka priče do sada od nijednog, došli do čak dva prijedloga zakona. Uz onaj Sandre Benčić, ministar Zdravko Marić navodi i svoj.
"Više ne čekamo dogovor na europskoj razini nego ćemo sami krenuti u zakonske izmjene kako i na koji način bolje regulirati načine i postupke otkupa potraživanja, poglavito informiranja i notifikacije potrošača, iz perspektive zaštite potrošača, te općenito nadzor poslovanja“, obećao je.
Psihičko maltretiranje i stalni pozivi
Hoće li enormni dugovi biti manji, nekako regulirani, hoće li prestati divljati, na to odgovor nismo dobili. Mirjana kaže da ne zna koliki je dug bio kad su ga otkupili, jer agencije samo napišu iznos dugovanja i tu priča staje.
U svijetlu svega što se događa sa prešutnim minusima, aktualnog ministra upozorio je njegov prethodnik Boris Lalovac. Zabrinut je da bi se agencije mogle i na tom okoristiti. "To je ogromna administracija za banke, i oni će to gurnuti na tržište, a to je neregulirano tržište. Nije Vlada za to kriva, ali HNB i banke će to na vas prebaciti i onda ćete se vi morati nositi s time kako to riješiti.
Dok se, kakva god regulativa čeka, agenti i dalje zovu dužnike. "I onda za sat-dva vremena opet zove, recimo Jurica i tako vam to psihičko maltretiranje i to je bilo više nepodnošljivo“, dodaje Mirjana.
Ono što dužnici sada mogu učiniti jest povući privolu GDPR-a da ih agencije više ne nazivaju. Jedan problem će nestati, ali dug ostaje. "Odem kod svog teleoperatera, ajmo tajni broj, e pa sad me, otkad sam uzela ima dvije godine, nisu zvali. A susjeda zovu i susjedu“, govori nam.
"Gospođa ima mogućnost, između ostalog se obraditi udruzi koja će utvrditi o čemu se radi, pa možemo napraviti na kraju krajeva nekakve sankcije prema našim kolegama“, obećava pak Arapović.
Maltretiranje prijeti milijunu Hrvata
Dakle, dolazimo do toga da ako vas maltretiraju iz agencije, to isto maltretiranje prijavljujete udruzi tih agencija. Da se zakoni čekaju! Da se obećava nešto što sad već postoji na papiru, ali se ne provodi. Da je nadzor jedino onaj porezni.
Do završetka priloga jedna od agencija javila nam je da su kontaktirali s našim sugovornikom Željkom i da nude nagodbu. Mirjana pak dug od milijun kuna, kaže, nema šanse da ikad vrati. Što će i u kojem obliku u zakonsku proceduru, i koliko će ići u korist potrošača od kojih mnogi grcaju u nerealno visokim dugovima?
840.000 građana duguje male iznose, do osam tisuća kuna. Ako banke prodaju njihova dugovanja, ti iznosi brzo će postati deseci pa i stotine tisuća kuna, a tada će ih biti još teže vratiti.
Ako problem koji visi nad glavama gotovo milijun građana nema prioritet u rješavanju, državi bi barem trebalo biti u interesu jasno urediti prostor sive zone u kojoj se bez kontrole vrti novac u visini četvrtine hrvatskog proračuna.
Emisiju gledajte četvrtkom od 22:15 na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr