Ministar Slavko Linić poručio je na konferenciji za novinare da neće dopustiti da banke zarađuju na građanima preko nečega što je uobičajeno i da će građani imati godinu dana da svoje minuse zamijene kreditima.
Istaknuo je da se svaki minus veći od iznosa jedne plaće mijenja u roku od godinu dana ugovorom o kreditu na koji će biti manje kamate te da se bankama neće dozvoliti da naplaćuju dodatne naknade kojima bi se izjednačilo kredite sa zaduživanjem na tekućim računima.
'Želimo zaustaviti zarade kreditora na građanima. Jasno je da građane nitko neće tjerati da odmah plate dugovanja. Minuse ćemo pretvoriti u kredite koji će imati manju kamatu nego minusi na tekućem računu. Mjere idu u korist građana, tako im ostaje više u kućnom budžetu', izjavio je Linić i dodao da su protiv ovih izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju oni koji i dalje žele zarađivati na građanima.
O čemu se radi?
Građani koji su u minusu većem od jedne plaće, odnosno većem od prosječnog mjesečnog priljeva na računu, dobit će godinu dana da ga smanje i svedu u dopuštene okvire. Ministarstvo financija priprema izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju u kojemu će se ograničiti iznos dopuštenog minusa, kojega su banke dosad samostalno određivale i kretao se i do tri prosječne plaće.
>> Šuker o Linićevom prijedlogu: Vlada na ovaj način nastoji oprati ruke
Novosti i s načinom određivanja kamata za stambene kredite
Država će intervenirati i u način određivanja kamatnih stopa za stambene kredite, a način kontrole stambenih kredita ministar financija propisat će Pravilnikom, doznajemo u Ministarstvu financija. Građani imaju oko 7,5 milijardi kuna minusa po tekućem računu, a prema podacima iz banaka, prosječan iznos minusa kreće se oko 3.500 kuna.
Ministarstvo: Izmjenom se sprječava prekomjerna zaduženost građana
Ministarstvo financija na svojim je stranicama objasnilo koji je cilj rezanja minusa na tekućim računima. 'Ovakve su izmjene potaknute teškim položajem građana (potrošača) u kreditnim odnosima s vjerovnicima, posebice u onim kreditnim odnosima kojima rješavaju svoja temeljna egzistencijalna pitanja (stambene potrebe), ističu iz Ministarstva financija
'Što se tiče uvođenja ograničenja visine dopuštenog prekoračenja po tekućem računu koje ne smije prelaziti visinu prosječnog mjesečnog priljeva na taj račun tijekom posljednjih šest mjeseci - ovom se izmjenom sprječava prekomjerna zaduženost građana slijedom odobrenih prekoračenja po tekućim računima posebice imajući u vidu da je kamata koju banke obračunavaju na minuse po tekućem računu uglavnom tek neznatno niža od zakonski dopuštene maksimalne granice', stoji u priopćenju Ministarstva.
Što se pak tiče Zakona o kreditnim institucijama, dodaju u Ministarstvu, izmjene navedenog Zakona su u tijeku radi nužnog usklađenja s pravnom stečevinom EU prije punopravnog članstva RH u EU 1. srpnja 2013.
>> Linić prosvjednicima poručuje: 'Nema razloga za prosvjed, ostajem bahat!'
Iz udruge Franak ubrzo su se javili priopćenjem u kojem kažu da podržavaju napore ministra financija Slavka Linića i Vlade da zaštiti prava 'stotina tisuća građana koji su ugovorili kredite s promjenjivom kamatnom stopom, a koja se mijenja internim samovoljnim odlukama banaka'.
Udruga Franak: Nova regulativa treba se odnositi i na postojeće kredite/ugovore
'Napominjemo da postoje pozitivni primjeri i prakse, kako u okruženju tako i u zemljama EU, a neke se ogledaju i u presudama Europskog suda pravde (ECJ) koja se odnosi na primjenu Direktive 2008/48 u nacionalnom zakonodavstvu (2012) kojom je Sud utvrdio da država može kao prijelazne mjere odrediti da se nova regulativa odnosno direktiva odnosi i na postojeće kredite/sklopljene ugovore, te da država može odrediti obveze kreditnim institucijama u pogledu toga koje naknade može nametnuti korisnicima kredita kao mjeru zaštite potrošača i u onom dijelu koji nije pokriven direktivom', kažu u udruzi.
U priopćenju se ističe i da udruga vjeruje kako će Vlada prepoznati nužnost da se u svim dijelovima u kojima Zakon o kreditnim institucijama osigurava zaštitu potrošača-korisnika kredita, osigura da se ta prava i zaštita odnose i na postojeće korisnike (one koji su već sklopili ugovore ranije), kao i one koji će tek sklopiti nakon stupanja na snagu ovog Zakona, jer će u suprotnom doći će do nejednakog položaja postojećih i budućih korisnika kredita, što se, kažu u Franku, može smatrati stavljanjem u diskriminirajući položaj, jer će jedna skupina građana imati veću pravnu sigurnost i zaštitu te pristup pravima i to u vrijeme kada i jedni i drugi imaju ugovorni odnos s istom kreditnom institucijom.
Udruga je u konačnici pozvala Vladu da analizira i europsku direktivu o kreditnim ugovorima potrošača te direktivu o nefer klauzulama u potrošačkim ugovorima. (D.M./Agencija VLM)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook