Telefonski poziv Kamale Harris u kojemu zove Joea Bidena na telefon i govori mu da su uspjeli ušao je u povijest. A Harris je postala prva izabrana potpredsjednica SAD-a. Prva afroameričkog i azijskog podrijetla. Po američkom Ustavu nema neke posebne ovlasti. Ipak, o njoj se priča kao o niti jednom potpredsjedniku do sada. A nagađa se i da bi joj taj položaj mogao biti odskočna daska za Bijelu kuću.
Odnos Bidena i Harris nije uvijek bio sjajan. I sama je tražila demokratsku nominaciju za predsjednicu. S Bidenom se oštro sukobila u jednoj od debata. Napala ga je da se sedamdesetih protivio miješanju crne i bijele djece u autobusima. On je kritizirao njezin pristup zdravstvenom sustavu. Od kampanje je odustala, a stranka ju je na kraju nominirala za potpredsjednicu.
Harris i predstojnik Bidenova ureda Klain jedini su članovi kabineta koji ne prolaze proceduru potvrde u Senatu. Baš poput Klaina, Biden je uglavnom nominirao dužnosnike iz Obamine i prethodnih demokratskih administracija te karijerne diplomate. Među njima je i kandidat za državnog tajnika Anthony Blinken.
Imenovanjima je Biden pokušao odgovoriti na probleme koji su izazvali velike podjele u američkom društvu posljednjih godina, spolnu i rasnu ravnopravnost. U kabinetu će tako biti rekordan broj žena, ali i prvi afroamerički kandidat za ministra obrane. Stoga se postavlja pitanje dolazi li zaista u SAD-u do radikalnog zaokreta.
"Bit će očigledne razlike u odnosu na ono što Trump činio. To jeste sve ciljano napravljeno, ali znate, to je samo neka vrste simbolike. To ne rješava po dubini, po vertikali, ozbiljne socijalne probleme koji opterećuju Ameriku", istaknuo je bivši predsjednik Opće skupštine UN-a Srđan Kerim.
A pred Bidenovom administracijom je, uz njih, niz velikih problema poput pandemije koronavirusa i s njom povezane teške gospodarske krize, kao i odnos s Kinom.
Kandidat za novog državnog tajnika u administraciji Joea Bidena Antony Blinken založio se za "rješenje dviju država" u izraelsko-palestinskom sukobu, a rekao je i da je SAD spreman vratiti se sporazumu s Iranom, ali koji bi trebao biti čvršći i dugotrajniji.
Pred američkim senatorima, on je ipak priznao da "rješenje dviju država" nije realno u kratkoročnom razdoblju, pozivajući Izraelce i Palestince da "izbjegavaju bilo kakve jednostrane poteze koji bi to učinili još kompleksnijim".
Više o temi pogledajte na priloženom videu u našoj galeriji.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr