106616
106616
106616
106616
106616

Recepti starih: Narodne priče ili prirodni lijekovi?

  • , 27.11.2009., 09:00
  • Autor:
  • komentara

Protiv visoke temperature oblozima od krumpira ili od octa. Zobenim pahuljicama protiv žučnog kamenca. Tako su se naši stari borili protiv bolesti svih vrsta, običnim namirnicama. U vremenu kada na prve znakove viroze posežemo za raznim tabletama, nije naodmet prisjetiti se lijekova iz bakine kuhinje.

 
 
 
 
Recepti starih: Narodne priče ili prirodni lijekovi?
Recepti starih: Narodne priče ili prirodni lijekovi?

Gospođa, baka, nutricionistica, liječnica, to je naš stručni tim koji će nam otkriti neprocjenjivo važne detalje o lijekovima koje nam je pripremila majka priroda. Trulo voće, povrće, jaja, mlijeko, nema toga što Jadranka ne može smućkati u lijek! 'Sad ćemo praviti lijek za čišćenje krvi, a za to nam treba med, treba nam mlijeko i treba nam jedno jaje', kaže Jadranka Špiranec i dodaje kako se taj prirodni lijek pije topao svako jutro i svaku večer.

>> Alarmantno: Antibiotike godišnje koristi svaki drugi Hrvat

Viroze, upale, otekline, visoke temperature, sve nestaju kad baka Marija Goruk dođe, naoružana receptima koji se u njezinoj obitelji koriste generacijama. 'Češnjak kaže: čuvaj ti mene od soli, a ja ću tebe od boli', priča baka Marija za Provjereno. Ona pak kaže da je najviše naučila od svoje bake te kako nikad nije bila kod doktora. U ljekarni bake Marije najlakše se pronađe biljni čaj, koji on sama ih bere, suši i priprema u rodnom Humu na Sutli. Kaže, da nema tog uobičajenog problema koji čaj ne može riješiti.

Kao oko svinjske gripe natjerao je ljude da zaborave na jednostavne domaće recepte za skidanje temperature.

Ocat, kupus rakija i luk protiv oteklina

'Ovo je kamilica, ona je dobra isto za sve, a najviše je dobra protiv grčeva. Ovo je bijeli sljez, on je dobar za iskašljavanje', objašnjava baka Marija, a za smirenje grla preporučuje crna rotkvu i med. Naučila nas je, da nakon što rotkvu dobro izdubimo, napunimo je domaćim medom. 'To treba jedno tri dana stajati ovako tako da povuče sve osobine ove rotkve, i onda se pojede ujutro po jednu žličicu', kaže. Med je poznat po svom blagom djelovanju na grlo, a možda je manje poznato da češnjak namazan oko bebina pupka rješava bolne grčeve. Taj, kao i većinu recepata baka Marija isprobala je u svojoj kući.

Jesu li sve to samo narodne priče ili doista pravi prirodni lijekovi, upitali smo doktoricu Rukavinu. Odgovor je da iako možda nekad ne znamo točno objasniti zašto, iskustvo nam govori da priroda liječi. Osim octa, na otekline djeluju oblozi od kupusa, rakije i luka. 'Jedino logično objašnjenje bilo bi mi možda da nekim osmotskim procesima dolazi do izvlačenja tekućine iz tih otečenih dijelova i struktura oko zglobova ili mišića s jedne strane, a s druge strane možda djeluje lokalno kao iritansi koji pospješuju jednu bolju prokrvljenost, i na taj način i proces izlječenja', objasnila je Vesna Potočki Rukavina, specijalistica opće medicine.

Češnjak, luk i jabuka kao baktericidi i antiseptici

Sljedeća je na redu Suzana Tomašević, nutricionistica, koja sve zna o hrani. 'Vidimo da su prirodne, jer nije svaka jednaka i svaka ima ne sebi nekakvu točkicu što je odlično...ono što je vrlo važno naglasiti za ovu kraljicu voća je visok sadržaj pektina u njoj, koji vrlo vrlo dobro djeluje na povišeni šećer u krvi i povišeni kolesterol', ističe Tomašević, provjeravajući jabuke na štandu. Previše vremena su naši stari utrošili u pronalazak namirnica, omjera, načina pripreme lijekova iz prirode da bi ih mi zanemarili, a i priroda je bila široke ruke. 'Dobar, stari češnjak, zbog svojeg sadržaja alicina unutra je vrlo, vrlo djelotvoran kod svih oboljenja. Češnjak, luk prvenstveno, a kaže se i za jabuku da djeluju baktericidno i antiseptički, a zaista za to postoje i znanstveni dokazi i vidjelo se da su oni i moćni antibiotici', dodaje Tomašević.

Od svoje petnaeste godine Jadranka Špiranec skuplja recepte za lijekove iz prirode. Od majke, bake, prijatelja, a u svom domu na Malom Lošinju najčešće je liječila svoju djecu I unuke. 'Kad sam zadnji put bila ozbiljnije bolesna? Da sam pala u krevet? Pa, ne sjećam se kad', kaže. Počet ćemo s pripravkom za velikog prijatelja danas neizbježnog stresa, čir na želucu, a tu pomaže kupus. 'Treba ga jako dobro izribati da pusti što više soka', priča Jadranka dok riba kupus. Sitno nasjeckan ostaje neko vrijeme prije nego možemo dalje, a najbolje je nekoliko sati ili preko noći.

U lijek se može smućkati svašta - od trulog voća, povrća, jaja pa sve do mlijeka.

Sok iz kupusa - lijek za čir na želucu

Taj sok iz kupusa, kaže Jadranka, odličan je za čir na želucu i napominje kako ga se treba piti kroz sedam dana. Jadrankin pripravak doista pomaže kod čira, ali tek u velikim količinama. 'To je spoj gefarnat. Što on radi? On potiče stvaranje jedne zaštite, jedne mekane, mekane sluzi, da bi jednostavno spriječio djelovanje jake želučane kiseline na daljnje razaranje želučane stijenke. Tog soka bi trebalo popit dnevno jednu litru i vrlo je važno da on bude svjež', priča naša nutricionistica Suzana. No, kupus ima još jedno dragocjeno djelovanje.

'Poznati lijek za mamurluk je rasol, znači onaj sok iz kiselog zelja, ja ga nisam isprobala, međutim mnogi su rekli da djeluje', ističe nutricionistica Suzana. Šalu na stranu, jer Suzana je stručnjak za dijetoterapiju, kada hrana pomaže pri rješavanju problema sa zdravljem i za to postoje znanstveni dokazi. No vratimo se na Jadrankine recepte, sljedeći od kojih je lijek od zobenih pahuljica, za žučne i bubrežne kamence. Mala zdjelica zobenih pahuljica polije se vodom i ostavi da upije. Smjesu treba dodatno natopiti dok se grije, sve dok ne postane kašasta. 'Kad su se zobene pahuljice skuhale, dodajemo još žlicu meda da se može lakše jesti. To se ostavi da se hladi i onda se svaki dan po čitav dan pomalo jede', opisuje Jadranka.

Cikla, ustajala voda i krumpir za skidanje temperature

Čini se da smo u sveopćem kaosu oko svinjske gripe zaboravili sve domaće pa čak i skidanje temperature. Baka Marija, primjerice, koristi obloge od cikle za skidanje temperature i kaže da joj nakon toga liječnik nije potreban. Za ciklu nije čula, ali oblozi od ustajale vode su, kaže doktorica Rukavina, odlični protiv temperature, baš kao i krumpir. 'Znači stavljaju se ploške krumpira na tabane, dlanove i na čelo, ili isto tako se koriste kao oblozi pri čemu se mehanički toplina s površine tijela navlači u krumpir i krumpir na kraju postaje suh', objašnjava doktorica Rukavina.

Prirodne metode iz bakine kuhinje trebaju, prema riječima liječnice biti prva linija obrane protiv temperature. Mladi roditelji pogotovo, kaže, prvo posežu za tabletama i čepićima, što je uz toliku količinu tradicionalnih metoda, prava šteta. 'Tuširati dijete ili odraslog i na taj način skidati temperaturu, naravno u nekoj ugrijanoj prostoriji, u kupaoni, i naravno pri tome se ne bojati upale pluća, jer vrlo često se pacijenti boje da će zbog tuširanja i kupanja dobiti upalu pluća', priča doktorica Rukavina.

Oprez s oblozima od rakije i djecom

Kada je riječ o aktualnim gripama i virozama, neizbježna je, kaže nutricionistica Suzana, domaća pileća juha. 'Znamo da svaki bolesnik ima oslabljeni tek, a juhica u sebi sadrži i proteina, a piletina otopljena u juhi, sadrži i povrće, i cijeli taj vitaminsko-mineralni sadržaj je otopljen u juhi', napominje. Lijekovi iz apoteke majke prirode dobri su kao pomoćna sredstva. Dobro je da liječnik bude upoznat s našim metodama, može nas čak i savjetovati, jer ponekad greške mogu biti nepopravljive, a primjer su djeca i rakija.

'Nikako se ne smiju stavljati oblozi i na taj način skidati temperaturu jer pri tom postoji opasnost da dođe do pripitog stanja, a nekad su i smrtni slučajevi zabilježeni pri tome', upozorava doktorica Rukavina. Treba misliti na zdravlje prije nego se upali alarm i tijelo kaže dosta! Jadranka ima 53 godine, baka Marija 68 i kažu Bogu mogu zahvaliti za zdravlje, no mogu isto tako zahvaliti i majci prirodi.

Komentari ( komentara do sada)

Komentiraj

tvoj komentar:

Dnevnik.hr na Facebooku

 
 


DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se