Oblaci se danas ponašaju drugačije nego prije 30 godina, tvrde znanstvenici u studiji objavljenoj u časopisu Nature.
Do 'premještanja oblaka' došlo je širenjem suptropskih zona koje se nalaze između 20 i 30 stupnjeva geografske širine na obje hemisfere. One se pomiču sve više prema polovima, a oblaci ujedno idu i sve više u visinu kako se globalno zagrijavanje pojačava.
'S porastom CO2 dolazi do hlađenja stratosfere, a troposfera se s druge strane zagrijava, što znači da oblaci idu u visinu više nego prije', pojasnio je Joel Norris, klimatolog sa University of California u San Diegu koji je glavni autor ove studije.
Promjene u 'ponašanju oblaka' potvrdile su i usporedne satelitske snimke između 1983. i 2009. godine. Količina oblaka povećala se na sjeverozapadu Indijskog oceana, sjeverozapadu i jugozapadu Pacifika te sjeverno od Ekvatora, iznad Tihog i Atlantskog oceana. S druge strane, oblaka je manje na srednjim zemljopisnim širinama obiju hemisfera, osobito na sjeveru Atlantika, iznad jugoistoka Indijskog oceana te duž centralnog, tropskog dijela Južnog Pacifika.
Promjene u oblacima značajne su u kontekstu prodiranja sunčevog zračenja do Zemlje.
Pomicanje putanje oblaka prema polovima pojačava globalno zagrijavanje zbog veće širine i manje sunčeve svjetlosti koja dolazi do Zemlje - oblaci reflektiranju manje svjetla nego što bi to bilo u slučaju da su bliže tropskim krajevima i Ekvatoru, pojašnjava Norris. Isto tako, s obzirom da se veći broj oblaka nalazi zgusnut, na visinama, to znači da hvataju više infracrvenog zračenja i topline.
'Sada imamo deblji pokrivač koji također ima učinak zagrijavanja', kaže Norris.
I ova studija samo potvrđuje koliko je globalno zagrijavanje opasno. Ipak, sada se među znanstvenicima razvija rasprava mogu li promjene koje se događaju s oblacima još više pogoršati globalno zagrijavanje iznad dosadašnjih očekivanja, piše Washington Post.
