305569
305569
305569
305569
305569

Jedan se otapa, drugi ledi: Što se događa?

  • , 03.10.2013., 15:34
  • Autor:
  • komentara

Polovi Zemlje posve su različiti, iako imaju jednu zajedničku stvar - vječni snijeg i led. Dok se Arktik alarmantno otapa, Antarktik bilježi rekordno visoki ledeni omotač.

 
 
 
 
Fotografija je uklonjena radi isteka prava korištenja
Fotografija je uklonjena radi isteka prava korištenja

Otkako se počelo s bilježenjem širenja leda oko Antarktike, 1979. godine, do ove godine nije zabilježeno toliko leda oko tog kontinenta. U kolovozu led oko Antarktike dosegao je rekordnu površinu - 18,6 milijuna kvadratnih kilometara.

S druge strane, posve suprotna stvar događa se na Arktiku, gdje se led topi alarmantnom brzinom. Ledena kapa na Sjevernom polu tako je u rujnu prošle godine dosegla rekordno nisku površinu od svega 3,42 milijuna kvadratnih kilometara, zbog zagrijavanja zraka i vode.

>> 'Ekstremno je vjerojatno' da je za globalno zagrijavanje KRIV ČOVJEK

Ako se Zemlja zagrijava i oba pola planeta zahvaćaju klimatske promijene, zašto se onda to na tako različite načine manifestira na Zemljinim polovima?

Prvo i najočitije, Sjeverni i Južni pol imaju fundamentalno različitu geografiju (dok je na jednom zima, na drugom je ljeto). Antarktik je ogroman kontinent pod ledom, kojeg okružuje prsten zaleđenog morskog leda, dok je Arktik ledena kapa koja pluta na moru.

Za razliku od Arktičkog leda, led na Antarktiku je sezonski - formira se zimi i gotovo u potpunosti otapa ljeti. Jaki kružni polarni vjetrovi možda su zaslužni za debljanje i stvaranje leda, ali arktički led puno je ranjiviji prema zagrijavanju oceana, a ljetne oluje samo ubrzavaju otapanje.

Antarktička zagonetka

Iako su nedavni trendovi pokazali kako se Južni ocean oko Antarktike zagrijava, led oko tog kontinenta se povećava. Zagonetka je to koju znanstvenici pokušavaju dokučiti. Jinlun Zhang, oceanograf iz Laboratorija za primjenjenu fiziku Washington u Seattleu, zajedno je s kolegama napravio model, kojim se sugerira da jaki vjetrovi oko Južnog pola doprinose povećanju ledenog omotača.

Zbog tih vjetrova morski led se brže kreće te se deformira u debele grebene, koji se teže tope od normalnog leda, rekao je Zhang za Live Science.

Znanstvenici, međutim, ne znaju što bi mogao biti uzrok tim jakim vjetrovima. neki predlažu kako ozonska rupa iznad Južne hemisfere, zapravo mijenja obrasce takozvanih 'jet stream' strujanja vjetrova iznad Antarktika te na taj način tjera oblake iznad Južnog pola.

No, Julienne Stroeve iz američkog Nacionalnog centra za snijeg i led, kaže da je povećanje leda na Antarktiku u granicama prirodnih varijacija, jer nije veliko. 'Antarktik je poprilično hladan, a čak ni zagrijavanje od 5 stupnjeva Celzija neće napraviti neku veću razliku', zaključila je Stroeve.

Arktički problem

Ista količina zatopljenja imala bi drastične posljedice na Arktički led. Dok led na Sjevernom polu prolazi kroz masivna ljetna otapanja, more oko njega upija sve više energije od sunca te se na taj način more i dodatno zagrijava.

Arktik tako postaje sve više kao Antarktik, u smislu da njegov ledeni pokrov postaje sezonski, kaže Stroeve.

U kolovozu 2012. godine velika ljetna ciklona protresla je arktički led i razlomila ga na dijelove koji se lakše tope. Neke druge oluje imale su suprotan efekt, dodajući snijeg i hladan zrak iznad Sjevernog pola koji se sužava.

Međutim, globalno zatopljenje povećava broj teških oluja, a znanstvenici strahuju kako bi ubuduće moglo biti još rekordnih otapanja. A sva ta otapanja imaju svoje posljedice.

Te promijene će zahvatiti i plankton u moru, koji je osnova hranidbenog lanca. Ako je ugrožen osnovni izvor hrane, to će u konačnici osjetiti i čovjek, a ne samo polarni medvjedi.

Porast leda na Antarktici, u konačnici, nije u kontradikciji s trendom globalnog zatopljenja na Arktiku. 'Postoji tu puno varijacija prirodne klime, a ponekad su te varijecije van dodira jedna s drugom', zaključila je Stroeve.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



Dnevnik.hr na Facebooku

 
 


DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se