Taman kad su svi pomislili da se strasti u Ukrajini stišavaju, ispalo je da stvari postaju još gore. Da se već danima nešto 'valja' na Krimu jasno je svima, a da će biti gadno pokazalo se kada je grupa naoružanih muškaraca zauzela zgradu vlade i razvila rusku zastavu. U petak su zauzeli i aerodrom i tako je odjednom pažnja cijelog svijeta s Kijeva usmjerena na Krim.
Pročitajte i ovo
Ono što se naravno većina pita je – zašto je Krim toliko važan da je Rusija zbog njega spremna ući u rat?
Što očekivati na Krimu: 'Ovo može značiti pokazivanje mišića'
Krim je parlamentarna republika čija je povijest protkana brojnim političkim tenzijama. Taj je poluotok nekadašnji ruski predsjednik Nikita Hruščov darovao Ukrajini 1954. godine. Većina stanovnika se izjašnjavaju kao Rusi, iako ne treba zanemariti da su trećina stanovnika Ukrajinci, dok su ostatak Krimski Tatari, koji su izrazito antiruski oprijedjeljeni što je rezultat represije koju su proživljavali od strane Josifa Staljina.
Na Krimu je većina glasala za predsjednika Viktora Janukoviča na izborima 2010. godine i mnogi stanovnici Krima vjeruju kako je Janukovič žrtva državnog udara. No, prije događanja u Kijevu stanovnici Krima nisu baš pokazivali veliku naklonost prema vladi u Kijevu unatoč tomu što su joj dali ogroman broj glasova, a nakon što je u Kijevu zavladao kaos naglo su počeli pokazivati veliko nezadovoljstvo spram nove vlasti u Kijevu.
Rusiji je Krim važan iz nekoliko razloga. Za početak, radi se o poluotoku koji je nekad pripadao Rusiji i na kojem su većina stanovnika Rusi. Vladimiru Putinu samo to bi bilo dovoljno da krene u invaziju, ali to nije jedini razlog zbog kojeg je Krim toliko važan Putinu.
Tamo se nalazi najvažnija ruska mornarička flota koja je stacionirana u Simferopolju. Njihova se baza tamo nalazi već 230 godina. Brodovi i podmornice na Krimu nalaze se sjeverno od Turske, na vrlo važnoj strateškoj poziciji odakle imaju izlaz na Mediteran.
Pod vrlo kontroverznim uvjetima Rusiji je boravak njezine mornarice na Krimu produžen do 2042. godine, a tu je odluku potpisao upravo Viktor Janukovič.
Odluka Dume uzburkala duhove: Kličko pozvao na mobilizaciju
Krim za Rusiju ima kolosalnu stratešku vrijednost upravo zbog tog izlaska na Mediteran. Pozicija Simferopolja na karti svijeta ne može biti bolja, jer izlaskom na Mediteran otvaraju vam se vrata Srednjeg istoka. Kako je to dobro zamijetio komentator CNN-a – zamislite da želite isporučiti oružje svojim saveznicima u Siriju. Nema bolje rute od Krima, preko kojeg jednostavno dolazite do Istanbula, a preko Dardanela ste već na Mediteranu od kud možete poći gdje god poželite.
Dok su oči cijelog svijeta bile uprte u Kijev, poluotok Krim bio je potpuno zanemaren i čekao je kao tempirana bomba da odbroji trenutak eksplozije. Ako dođe do podjele Ukrajine, ona će se dogoditi upravo na Krimu.
Uostalom, Krim je u povijesti već bio mjesto na kojem su se dogovarale granice. Krajem Drugog svjetskog rata saveznički lideri, Franklin Roosevelt, Winston Churchill i Josif Staljin sastali su se kako bi podijelili Europu. Taj sastanak, koji je na kraju bio i početak Hladnog rata održao se u Jalti, ljetovalištu na Krimu.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
