'To što se dogodilo na Madeiri primjer je što može učiniti loše urbanističko planiranje', drži Ricardo Ribeiro, predsjednik Portugalskog saveza tehničara civilne zaštite. 'Gradnja naselja u poplavljivim zonama' i 'nepropusnost tla' stvorena 'betonizacijom', napose s južne obale otoka koje je najizloženije poplavama, objašnjavaju razmjere šteta i broj žrtava, dosad 42. Ekolog Helder Spinola iz udruge Quercus Madiera drži da obilne kiše nisu jedini razlog katastrofe. 'Stanje je pogoršano pogreškama u uređenju zemljišta, poglavito na jugu', gdje živi većina od 250.000 stanovnika Madeire.
Otok Madeira u Atlantskom oceanu, 500 kilometara udaljen od marokanske obale, u zadnjih 30 godina doživio je spektakularnu modernizaciju zahvaljujući politici velikih javnih radova financiranih uglavnom sredstvima Europske unije u sklopu politike razvoja najsiromašnijih regija. Funchal, regionalni glavni grad s više od 100.000 stanovnika, postao je omiljeno odredište sjevernoeuropskih turista privučenih ultramodernom infrastrukturom, luksuznim hotelima i kompleksima na obali. Godinama su ekolozi upozoravali na nedopustivost betonizacije obale, koju je od 1978. provodila regionalna vlada Alberta Joaoa Jardima.
Duga 57, a široka 22 kilometara, Madeira je potpuno okružena četverotračnom brzom cestom i povezana mrežom od desetak tunela zbog čega su je ekolozi ironično nazvali 'švicarskim sirom'. Otok je prekomjerno izgrađen i isprepleten cestama te infrastrukturom u blizini tekućica pa su asfalt i beton izazvali 'nepropusnost tla, spriječili normalno otjecanje triju glavnih rijeka koje teku Madeirom', kaže Spinola. U takvim uvjetima, kad nastupe olujne kiše 'tekućice postaju pravi vodeni topovi koji ruše pred sobom mostove i građevine', rekao je Francisco Louça, čelnik Bloka ljevice. Neki su stručnjaci upozorili na kaotičnu urbanizaciju i podsjetili da su regionalnu vlast nebrojeno puta upozoravali na svu krhkost grada podignutog na brežuljku. Vlasti su se oglušivale o kritike i nazivale ih smiješnima. (Hina)
