Velika Britanija gubi utjecaj: 'EU ima previše stvari koje ljude izluđuju'

Njezini partneri žele je zadržati u Europskoj uniji, ali ne pod svaku cijenu.

Pročitajte i ovo 'Ništa za izgubiti' Kingston upon Hull: Evo zašto je čak 68 posto stanovnika glasalo za Brexit Gordana Gelenčer za dnevnik.hr 'U strahu su velike oči i nema sumnje da sada sve izgleda poput neočekivane prirodne katastrofe'

Oni cijene njezino otvoreno gospodarstvo, međunarodnu poziciju, vojnu vještinu, demokratsku kulturu i sposobne državne službenike, iako nije u potpunosti integrirana budući da nije uvela euro, nije ušla u Šengenski prostor i ne sudjeluje u velikom dijelu policijske i pravosudne suradnje te ima stalni rabat na svoj doprinos u europski proračun.

No Bruxelles, Berlin i Pariz sve su više frustrirani nejasnoćama u pogledu ciljeva britanskog premijera Davida Camerona ako bude ponovno izabran 7. svibnja i pokuša promijeniti britanske odnose s EU-om, a rezultat tih pregovora stavi na referendum 2017.

"Prava opasnost je da će oni svojim partnerima postaviti zahtjeve koji se ne mogu ostvariti", rekao je dužnosnik upoznat s razmišljanjem njemačke kancelarke Angele Merkel.

U Cameronovom okruženju prevladava uvjerenost da će Merkel učiniti sve kako bi zadržala Veliku Britaniju u EU radi ravnoteže s više etatističkom Francuskom, no to bi možda mogla biti pogrešna procjena. Cameron se pod tom pretpostavkom dva puta našao u izolaciji - kada je pokušao staviti veto na europski fiskalni pakt 2011. i kada je prošle godine pokušao blokirati kandidaturu Jean-Claudea Junckera za predsjednika Europske komisije.

'Pisma crnog pauka': Politička neutralnost princa Charlesa ozbiljno ugrožena

Dugogodišnji britanski saveznici poput Poljske i drugih istočnoeuropskih zemalja otuđili su se zbog Cameronove protuimigrantske retorike. Drugi ne žele u pregovorima u EU stati na stranu zemlje koje možda više neće biti da bi im uzvratila uslugu.

Sam Cameron, pod pritiskom protueuropske stranke UKIP i euroskeptika u vlastitoj Konzervativnoj stranci, namjerno je neodređen u pogledu promjena koje želi.

U televizijskom intervju prošli tjedan kazao je: "Problem s Europskom unijom u ovom trenutku je to što ima nekih dobrih strana, ali i previše stvari koje ljude izluđuju."

"Ljudi vide da pokušava postati previše poput države a ne organizacije, da pokušava preuzeti prevelike ovlasti."

Kada je Cameron prošle godine zatražio promjenu europskih ugovora kako bi ograničio slobodu kretanja za europske migrante, Merkel i drugi europski čelnici brzo su mu odgovorili da to nije moguće. Nitko se ne želi upustiti u izmjene ugovora koje bi za sobom povukle riskantne referendume u državama kao što su Francuska, Irska i Danska.

Neki europski diplomati nadaju se da će izborni rezultat ukloniti tu prijetnju. Oporbeni laburisti kažu da ga neće održati. Ali čak i ako formiraju vladu, neizvjesnost oko britanskog mjesta u Europi vjerojatno će potrajati još jako dugo.

"Velika Britanija je imala golem utjecaj na europske politike, ali ga gubi", rekao je Poul Skytte Christoffersen, bivši danski veleposlanik pri EU i veteran anglofil.

"Nitko se ne želi pridružiti koaliciji s Velikom Britanijom jer ne znaju kamo to vodi. Njezin utjecaj će slabjeti sve dok ta neizvjesnost bude postojala. Činjenica je da će to biti dugo", rekao je.

Danska, nordijske zemlje i Nizozemska, koje su dijelile britansku privrženost liberalnoj ekonomiji i slobodnoj trgovini, duboko su zabrinute zbog slabljenja britanskog utjecaja, kazao je.

Britanci su dugo bili prezastupljeni na višim razinama Europske komisije, a sada ih je sve manje. Na ključnim pozicijama sada je mnogo više Nijemaca nego Britanaca.

Oko 45 posto Britanaca u Komisiji u dobi su od 55 godina i više, na putu prema mirovini, a Britanci čine manje od 2 posto novozaposlenih.

No Europska unija nosi britanski otisak, iako ju je prihvatila tek u trećem pokušaju 1973., nakon što su Europsku ekonomsku zajednicu formirale Francuska i Njemačka Rimskim ugovorom 1957.

"EU danas nosi jasno vidljive znakove britanskog utjecaja i u tom smislu dobro služi britanskim interesima", rekao je Michael Leigh, bivši britanski glavni direktor u Europskoj komisiji. "Velika Britanija velikim je dijelom odgovorna za prevladavajući liberalni svjetonazor EU-a i sadašnje geopolitičke dimenzije."

Jedinstveno tržište za robu i usluge sagrađeno je uz čvrstu potporu tadašnje britanske premijerke Margaret Thatcher 1980-ih i Britanija je bila pokretač proširenja EU-a na istok nakon pada Berlinskog zida. London već dugo definira europsku agendu slobodnog tržišta i bori se protiv protekcionizma.

No britanski političari, pod pritiskom većinom euroskeptičnih medija, možda će zemlju usmjeriti na sklizak teren izlaska iz EU-a, rekao je Denis MacShane, bivši laburistički državni ministar za Europu.

U knjizi "Brexit - kako će Velika Britanija napustiti Europu", MacShane tvrdi da bi Cameron mogao biti prisiljen postaviti neostvarive pregovaračke ciljeve kako bi zadržao svoju stranku na okupu. Referendum o EU bila bi prilika da Britanci izraze svoju ljutnju prema političkom establišmentu, potaknutu većinom protueuropskim medijima.

"Ako dobiju referendum, mogu dati oduška svojem protupolitičkom raspoloženju glasujući protiv bilo čega što im elite iz Londona kažu", tvrdi.

Pobornici EU-a nemaju karizmatičnog vođu koji bi mogao parirati UKIP-ovu čovjeku iz naroda Nigelu Farageu ili euroskeptičnom konzervativnom gradonačelniku Londona Borisu Johnsonu. Mnogi vodeći pobornici EU-a su u dobi za mirovinu, a ugledni poslovni čelnici koji podržavaju EU nisu naširoko popularni, napominje.

Na zahtjev Cameronove koalicijske vlade desnog centra, britanski državni službenici pripremili su nezapamćenu analizu nadležnosti EU-a, napisavši 32 sveska s 3.000 stranica dokaza o podjeli ovlasti između Bruxellesa i država članica. Hladna analiza do javnosti je stigla na kapaljku i bez mnogo buke jer se podijeljene koalicijske stranke ne mogu dogovoriti koje bi političke zaključke iz tog projekta trebalo izvući.

Knjiga bruxelleskog Centra za europske političke studije (CEPS) pod naslovom "Budućnost Velike Britanije u Europi", objavljena ovaj mjesec, zaključuje: "Općenito, dokazi podupiru razumno stajalište da britanskim interesima najbolje odgovara nastavak članstva u Europskoj uniji, u kombinaciji s nastavkom reformskog procesa, zadržavajući istodobno važna izuzeća."

Ne postoji uvjerljiv razlog za vraćanje ovlasti iz Bruxellesa ili pregovore o novim izuzećima, ističe. Reforme za smanjenje birokracije već se provode i imat će koristi od britanske pomoći.

Hoće li takav pragmatičan zaključak prevladati nad emocionalnom politikom identiteta na referendumu daleko je od izvjesnog. (Hina) 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook