Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Bacillus F

U sebe ubrizgao bakteriju za dug život: Više radim i ne oboljevam

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Ruski znanstvenik Anatoli Brouchkov dobrovoljno je u sebe ubrizgao bakteriju staru 3,5 milijuna godina, poznatoj po tome da produžuje život.

Profesor Anatoli Brouchkov sa Sveučilišta u Moskvi traga za ključem vječne mladosti. U sklopu toga proučava bakteriju Bacillus F s kojom je napravio nešto što se ne bi usudio baš svatko - ubrzgao ju je u svoj organizam, piše The Telegraph.

Pročitajte i ovo 38. obljetnica nuklearne katastrofe u Černobilu Prošlo je 38 godina Obljetnica velike katastrofe: Može li se Černobil dogoditi opet? Vladimir Putin Zastrašujuća poruka Rusija zaprijetila velikoj europskoj zemlji, za sve krivo nuklearno oružje: "Postat će naša meta!"

Posebnost Bacilus F koja se nalazi u stalno zamrznutom tlu planine Mamontove u sibirskoj Jakutskoj oblasti, je u tome što je preživjela više od tri milijuna godina.

Znanstvenici su je testirali na miševima i ljudskim krvnim stanicama. Miševi i vinske mušice koje su primile Bacilus F živjele su duže od onih koji nisu cijepljeni tom bakterijom, a pretpostavlja se da bi mogla prosječni ljudski život produžiti na 140 godina.

Pronašli bakteriju koja će nam produžiti život na 140 godina?

Iako nije testirana na ljudima, Brouchkov ju je odlučio ubrizgati u sebe. Nakon što je to učinio, kaže osjeća da ima više energije.

'Počeo sam raditi duže, a posljednje dvije godine nisam dobio gripu. Nakon uspješnih eksperimenata na miševima i vinskim mušicama, pomislio sam kako bi bilo zanimljivo da probam inaktivirane bakterijske kulture', rekao je.

Smatrao je kako u tome nema opasnosti, budući da se bakterija u tragovima nalazi u vodi koju piju stanovnici s tog područja, a Brouchkov navodi kako oni i žive duže.

Nije to znanstveni eksperiment, napominje te dodaje da se čini da je bakterija ipak imala pozitivan efekt.

'Možda je i bilo nekih nuspojava, ali da bi ih se uočilo potrebno je koristiti medicinsku opremu. Naravno, takvi eksperimenti moraju biti provedeni u klinici, s posebnom opremom i statistikom. Tada bismo znali sve o efektima', zaključuje ovaj moskovski profesor.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene