Rohani, predstavnik umjerenoga vjerskog establišmenta, koji je zajedno s ministrom vanjskih poslova Džavadom Zarifom prekinuo tabu održavanja izravnih pregovora sa Sjedinjenim Državama i postigao međunarodni sporazum 2015. kojim je ograničen iranski nuklearni program u zamjenu za ukidanje gospodarskih sankcija, osvojio je na izborima u petak 57 posto glasova pobijedivši Ebrahima Raisija, tvrdolinijaša i pristaše vrhovnoga vođe Alija Hamneija.
Pročitajte i ovo
Administracija američkoga predsjednika Donalda Trumpa najvjerojatnije će željeti pritisnuti Iran zbog programa naoružavanja i postupaka Teherana za koje smatra da bi mogli destabilizirati Bliski istok, rekao je analitičar.
"Mislim da će Trumpova administracija ostati prilično dosljedna u tom pitanju. Tako da ne očekujem nikakve promjene", u američkoj politici prema Iranu, rekao je stručnjak iz Zaklade za obranu demokratskih društava i bivši stručnjak CIA-e za Iran, Reuel Marc Gerecht.
Unatoč sporazumu o nuklearnom programu Sjedinjene Države i dalje Iran drže "državom koja podupire terorizam".
Kada je Rohani prvi put izabran 2013. godine, to je doživljeno kao znak da bi iranski vođe mogli biti otvoreniji Zapadu te da će promijeniti neprijateljsko stajalište koje su imali prema SAD-u i njegovim saveznicima nakon islamske revolucije 1979.
Premda je Hamnei dao Rohaniju određenu slobodu djelovanja kako bi postigao sporazum o nuklearnom programu, druge reforme koje je tražio u zemlji, posebno veće političke slobode za Irance, onemogućili su Hamnei i Revolucionarna garda. (Hina)
