Srbija otvorila pristupne pregovore s EU-om

Srbija je u utorak u Bruxellesu otvorila pregovore o pristupanju Europskoj unijij, što je događaj koji je srbijanski premijer Ivica Dačić ocijenio najvažnijim za zemlju od kraja Drugog svjetskog rata.

Pročitajte i ovo Napetost zbog rezolucije Genocid u Srebrenici ponovno izaziva tenzije, Vučić poručio: "Suprotstavit ćemo se koliko možemo" Vučić se protivi SAD nudi partnerstvo Srbiji: Nadaju se suočavanju s istinom o Srebrenici

'Ovo je u povijesnom smislu dan koji se ne može zanemariti, ovo je najvažniji događaj za Srbiju poslije Drugog svjetskog rata. U strateškom smislu, ovaj dan određuje daljnji put Srbije', rekao je Dačić na konferenciji za novinare nakon završetka međuvladine konferencije o pristupanju.

Riječ je o prvoj pristupnoj konferenciji na kojoj nema otvaranja ili zatvaranja poglavlja, nego je riječ o ceremonijalnom sastanku na kojem se obilježava početak pregovora.

Na pristupnoj konferenciji Srbiju su predstavljali premijer Dačić i prvi potpredsjednik vlade Aleksandar Vučić, a Europsku uniju grčki ministar vanjskih poslova Evangelos Venizelos i povjerenik za proširenje Štefan Fuele.

Zemlje članice predstavljali su uglavnom veleposlanici uz nekoliko ministara, među kojima je bila i hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

'Bila sam na konferenciji s obzirom da je to važan događaj za našu regiju. Hrvatska zagovara nepradak regije kroz reforme na putu prema članstvu u Europskoj uniji', rekla je Pusić.

Pusić je dodala da Hrvatska na proširenje gleda kao na neku vrstu konsolidacije regije, što je važno za stabilnost Europe i zemalja u regiji.

'Drago mi je što se Srbija odlučila za ovaj put. Kao što znate Hrvatska i Srbija imaju puno tema iz prošlosti koje treba rješavati i rješavat ćemo ih, ali ovo je neki sigurni znak, da imamo i teme za budućnost. Imamo razna otvorena i teška pitanja iz razdoblja rata i agresija 90-tih, a s druge strane opredjeljenje za budućnost. Mislim da ne treba miješati to dvoje, to su dvije zadaće koje treba rješavati', rekla je Pusić.

Premijer Dačić je izjavio da bi Srbija mogla biti spremna za članstvo, to jest ispuniti obveze koje su potrebne za to do 2018. godine, a da bi punopravnom članicom mogla postati 2020. godine.

Dačić je rekao da ovaj veliki dan Srbiji nije poklonjen, nego da ga je zaslužila.

On se osvrnuo i na promjene koje su se dogodile u Srbiji i tome kako se danas doživljava Srbiju.

'Danas o nama svi lijepo govore, svi nas hvale. U vrijeme Miloševića i nakon toga, mogli smo imati mađioničara za ministra vanjskih poslova, ali nam ne bi pomogao u popravljanju slike koju smo tada imali, a danas nam ministar vanjskih poslova gotovo i ne treba', rekao je.

Potpredsjednik vlade Vučić je rekao da će Srbija nastaviti s teškim radom kako bi udovoljila teškim zahtjevima koji je čekaju. 'Poduzet ćemo sve potrebne napore da građani žive bolje. Ispunit ćemo sve naše obveze iako smo svjesni da naš narod puno toga neće odobravati', rekao je Vučić.

Srbija je dobila kandidatski status u ožujku 2012. godine, a početak pregovora odobren je tek nakon što je postignut dogovor pod okriljem EU-a o normalizaciji odnosa s Kosovom i nakon prvih dokaza da se on provodi.

EU će sa Srbijom pregovarati po novom pristupu prema kojem se dva najteža i ključna poglavlja - Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost - otvaraju u ranoj fazi pregovora, a zatvaraju tek na kraju kada će se tražiti ne samo usklađenost zakonodavstva nego i dokazi o primjeni tih zakona u praksi. Takav pristup već se primjenjuje u pregovorima s Crnom Gorom.

Jedna od posebnosti pregovora sa Srbijom jest i što će se oni voditi i u poglavlju 35 - Ostala pitanja. To je tehničko poglavlje u kojem nijedna zemlja do sada nije vodila pregovore i u njega su se ranije stavljale odredbe kojima nije mjesto u jednom od 34 preostala poglavlja. Primjerice, pretpristupni monitoring za Hrvatsku unesen je u poglavlje 35. To se poglavlje uvijek otvaralo i zatvaralo na zadnjoj pristupnoj konferenciji.

U slučaju Srbije, u okviru toga poglavlja pratit će se njezini odnosi s Kosovom i ono će također biti otvoreno u ranoj fazi pregovora, a zatvoreno tek na kraju. Za to poglavlje obavit će se čak i screening, analitička usporedba srbijanskog i europskog zakonodavstva, što se nikada prije nije radilo, jer u tom poglavlju nema europske pravne stečevine.

U pregovaračkom okviru od Srbije se traži da do kraja pregovora sklopi pravno obvezujući sporazum o cjelovitoj normalizaciji odnosa s Kosovom.

Upitan na konferenciji za novinare znači li to da će Srbija morati priznati Kosovo da bi postala članicom, Dačić je rekao da 'ne zna do kraja što znači, ali da ne znaju ni u EU-u'.

Povjerenik Fuele je rekao da će do kraja ove godine pozornost biti usmjerena na analitičku usporedbu zakonodavstva, screening, posebice za poglavlja Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook