Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Grčka ne želi sukob s EU

Talijanski premijer Tsiprasu poklonio kravatu! Evo što je ovaj rekao

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Grčki premijer Alexis Tsipras izjavio je u Rimu da želi izbjeći sukob s europskim partnerima, ali nije želio govoriti o detaljima mogućeg sporazuma o ublažavanju grčkog duga koji pokušava ispregovarati s međunarodnim kreditorima.

"Već imamo previše sukoba u Europi da bi stvarali nove", rekao je Tsipras nakon sastanka s talijanskim kolegom Matteom Renzijem, prenosi dpa.

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna Mora progurati mjere TSIPRAS IMA VREMENA DO SRIJEDE U parlament poslan prijedlog zakona o sanaciji banaka Slika nije dostupna Rekonstruirao vladu TSIPRAS SE RIJEŠIO 'POBUNJENIH' Smijenio ministre koji su protiv reformi

Rekao je da njegova vlada slijedi "logičan put protiv apsurdnosti programa štednje koji su jasno pokazali da nisu učinkoviti" i naglasio da Grčka mora izaći iz opakog kruga novog zaduživanja za vraćanje starih dugova.

"Naravno da smo otvoreni za sugestije ostalih partnera", rekao je Tsipras i ponovio obećanje da će provesti strukturne reforme i držati javni deficit pod kontrolom.

Analiza Katarine Alvir: Slijedi kompromis između EU i Grčke?

Renzi je kazao da nisu razgovarali o specifičnim idejama restrukturiranja duga. "Vjerujem da postoji uvjeti za pronalaženje točke slaganja između Grčke i partnera iz eurozone", rekao je Renzi. Renzi je na kraju simbolički darovao svome grčkome kolegi Tsiprasu kravatu, koju on odbija nositi dok se njegova zemlja nalazi u krizi.

"Želimo pružiti ruku Grčkoj, što ne znači da joj uvijek dajemo za pravo, ali smo uvjereni da će se Grčka izvući", rekao je Renzi. "Kad se to dogodi, bit će mi drago da premijer nosi talijansku kravatu", rekao je Renzi, darujući grčkome kolegi kravatu u bojama talijanskog predsjedništva EU koje je završilo krajem godine.

"Obećajem da ću nositi ovu kravatu kad Grčka pronađe održivo rješenje", odgovorio je Tsipras. Odvojeno se Tsiprasov ministar financija Janis Varufakis sastao sa svojim talijanskim kolegom Pierom Carlom Padoanom, koji smatra da je važno da se Grčkoj pomogne da ponovo počne ostvarivati gospodarski rat.

Varufakis je u ponedjeljak u razgovoru za Financial Times rekao da će zemljama eurozone ponuditi zamjenu vanjskog duga obveznicama vezanim za rast kako bi iscrpljena zemlja dobila više vremena i fiskalnog prostora za reforme, ali o detaljima toga plana u Rimu nije želio govoriti.

"Pomozite nam da reformiramo našu zemlju, dajte nam fiskalnog prostora da to napravimo jer ćemo se u protivnom i dalje gušiti pa nećemo biti reformirana nego deformirana Grčka'", poručio je Varufakis u FT-u.

U osnovi, njegov se prijedlog svodi na to da bi otplata grčkog duga zemljama eurozone ovisila o njezinim gospodarskim postignućima, što se više izdigne iz recesije, to bi više morala poštivati otplatu duga.

Ideja, koja još nije službena, zasad je naišla na hladan prijem u eurozoni. "Treba nam više pojedinosti. Ali prve su reakcije dosta skeptične. Brine da je to samo još jedan trik", rekao je neimenovani dužnosnik eurozone za Reuters.

Tsipras i Varufakis će u međuvremenu nastaviti svoju ofenzivu šarma po Europi. Tsipras je u srijedu u Bruxellesu i Parizu, a Varufakis ide u Frankfurt na sastanak s predsjednikom Europske središnje banke Marijom Draghijem. U četvrtak će "na noge" njemačkom kolegi Wolfgangu Schaeubleu, čija je zemlja najveći protivnik grčkog odustajanja od štednje.

"Imam veliko poštovanje za doktora Schaeublea," rekao je Varofakis agenciji Ansi. "Ostajem optimist da možemo postići dogovor". Grčka je bila prva zemlja eurozone koja je kreditima EU-a i MMF-a spašena od bankrota 2010. godine. Atena je zatražila pomoć pošto je priznala da je krivotvorila stanje svojih financija kako bi prikrila golem deficit.
Od tada, nacionalni proračun smanjio se s 11 posto, na projeciranih 1,6 posto BDP-a u 2014. godini.

Ali taj je napredak plaćen recesijom bez presedana jer je nacionalno gospodarstvo palo za čak četvrtinu, a nezaposlenost mladih premašila 50 posto. Javni dug narastao je sa 146 posto BDP-a 2010. na 175 posto prošle godine. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene