Bio je to prvi Papin posjet većinski hinduskom području s velikom katoličkom manjinom i poprištu žestokih sukoba u građanskom ratu Singaleza i Tamila od 1983. do 2009. U ratu je poginulo oko sto tisuća ljudi.
U molitvi u svetišu Naše Gospe od Madhua, koje je i samo bilo granatirano tijekom rata, Franjo je osudio "zlo" sukoba koje je "razderalo srce" Šri Lanke i uputio ključnu poruku svog dvodnevnog boravka u toj zemlji - religije moraju zajedno raditi na iscjeljenju ratnih rana.
"Neka svi ljudi ovdje nađu nadahnuće i snagu za gradnju pomirbe, pravde i mira svoj djeci ove voljene zemlje", poručio je papa Franjo, govoreći sporo na engleskom jeziku.
Naša Gospa od Madhua posjeduje 400 godina stari kip Marije i najštovanije je katoličko svetište na otoku.
Godine 1999. granate su probila zid crkve, usmrtivši 400 civila koji su se sklonili unutra. Od završetka rata, sjever zemlje je obnovljen, ali su rane još duboke. Svjetski državnici tamo rijetko zalaze.
Papa je do Madhua, 300 kilometara sjeverno od Colomba, stigao helikopterom, a do svetišta se prevezao u otvorenom jeepu, koji je često zastajkivao kako bi Sveti Otac mogao dodirnuti vjernike.
Prvi svetac
Papa Franjo prije odlaska u Madhu proglasio je svetim misionara iz 17. stoljeća Josipa Vaza kao prvog šrilankanskog sveca, na misi koju je pred više stotina tisuća ljudi predvodio u glavnom gradu Colombu. Papa je kršćane na nekadašnjem Cejlonu pozvao da se povedu za primjerom novoproglašenoga svetog Josipa i daju veći doprinos izgradnji mira, pravde i pomirbe u društvu.
Franjo je okupljenima poručio da je Vazovo djelovanje primjer vjerske tolerancije koja je toliko važna današnjoj Šri Lanki koja je 2009. izašla iz 26-godišnjeg građanskog rata između uglavnom budističkih većinskih Singaleza i manjinskih uglavnom hinduističkih Tamila.
"Sveti Josip je znao kako ponuditi istinu i ljepotu Evanđelja u multireligijskom kontekstu, uz poštivanje, predanost, ustrajnost i poniznost", rekao je Papa pred više od 500 tisuća ljudi na propovijedi na obali oceana u središtu Colomba.
Josip Vaz, koji je uhićen pod sumnjom da je špijun pošto se prerušen iskrcao na tadašnjem Cejlonu, rođen je 1651. u indijskoj Goi koja je tada bila portugalska kolonija. Odjeven kao prosjak, u 36. godini došao je na Šri Lanku pošto je čuo da tadašnji kolonijalni gospodari Nizozemci progone katolike, te je godinama djelovao pod zaštitom lokalnog budističkog vladara.
"Vjerske slobode predstavljaju temeljno ljudsko pravo. Svaki pojedinac mora biti slobodan, sam ili udružen s drugima, tražiti istinu, i otvoreno izražavati svoje vjersko uvjerenje, bez straha od progona", rekao je Sveti Otac, koji se prije mise provezao kroz okupljeno mnoštvo a neke je ljude pozdravio hodajući kroz masu, prenosi Reuters.
Tražite istinu
Papa je po dolasku na Šri Lanku u ponedjeljak pozvao vlasti da otkriju istinu o tome što se događalo u krvavom građanskom ratu jer bi to trebalo biti dio procesa pomirenja među tamošnjim vjerskim zajednicama. "U proces izliječenja treba uključiti potragu za istinom, ne zbog otvaranja starih rana, nego zbog promicanja pravde i jedinstva", rekao je papa Franjo.
Oko 70 posto od 20 milijuna stanovnika Šri Lanke su budisti, 13 je posto hindusa, a muslimana ima deset posto. Katolika je sedam posto, ravnomjerno raspoređenih među Singalezima i Tamilima.
Šri Lanka se još oporavlja od građanskog rata između singaleške većine i tamilske manjine u kojem je bilo sto tisuća mrtvih. Rat je završio teškim porazom Tamila. Samo je u zadnjoj ofenzivi vladinih snaga stradalo 40 tisuća civila, procijenio je UN 2011. godine.
Filipini
Papa će u četvrtak otputovati na Filipine, u najkatoličkiju azijsku zemlju s 80 posto vjernika, gdje će ostati do ponedjeljka. Tamo mu se već priprema euforičan doček i ne žali se ni truda niti novca da sve prođe glatko. Posvuda se prodaju živopisne majice, kalendari, privjesci, značke, narukvice i magneti za hladnjake s Papinim likom. A on se smiješi i maše s bezbrojnih fotografija i postera.
Filipinska pošta izdala je prigodnu marku, a radnici užurbano čiste ulice kojima će se Papa kretati. Država je proglasila trodnevni praznik, a brojni pripadnici osiguranje dobit će pelene za odrasle kako ne bi napuštali svoja mjesta.
Franjo će se sastati s preživjelima tajfuna Haiyana, koji je u studenome 2013. poharao zemlju, i otvoriti novi katolički centar za siromašne nazvan po njemu. U pustošenju Haiyana poginulo je 7.300 ljudi, a više od četiri milijuna ih je postalo beskućnicima.
Središnji događaj bit će misa na otvorenom u manilskom parku Rizalu u kojem je Ivan Pavao II. prije 20 godina okupio dosad nenadmašnih pet milijuna ljudi. Masa se tada protezala kilometrima u svakom pravcu. Papa je do oltara morao helikopterom jer drugačije jednostavno nije mogao proći.
Ova azijska turneja je sedmo međunarodno putovanje vođe 1,2 milijarde katolika i njegov drugi posjet Aziji, koju smatra jednim od prioriteta svog papinstva, pošto je u kolovozu prošle godine posjetio Južnu Koreju. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
