Neobično savezništvo od kojeg strepi Zapad: Bili su na rubu nuklearnog rata, a danas međusobno ulažu stotine milijardi

Predsjednici Vladimir Putin i Xi Jinping sudjelovali su na summitu u Moskvi tijekom kojeg su objavili zajedničku izjavu, u kojoj su artikulirali zajednički plan za Korejski poluotok, te zajedno osudili američku militarizaciju na tom području.

Pročitajte i ovo posjet kini Započeli povijesni razgovori: "Naši odnosi dostigli su neviđeno visoku razinu" Cure detalji Što se događalo iza zatvorenih vrata u Pekingu? Ovo nitko nije očekivao, Xi iznenadio Trumpa komentarom o Putinu

tri vijesti o kojima se priča Prvi put Nezapamćen potez u Vatikanu: Papa Lav XIV. danas predstavlja nešto što nijedan papa prije njega nije sumnjiv teret Policija na A1 Talijanu otvorila hladnjaču i ostala zatečena onime što je prevozio Sočni detalji Šuškalo se godinama, a sada su isplivali novi detalji o Macronovima: "Ona neće doći u Elizejsku palaču!"

I Kina i Rusija na tom području imaju vlastite interese: Obje dijele kopnenu granicu sa Sjevernom Korejom i imaju diplomatske odnose s Pjongjangom. Ali, iznad svega, obje žele obeshrabriti američke djelovanje u blizini vlastitog područja.

Ta želja da se odupru utjecaju Amerike i njenih saveznika jedan je od faktora koji Moskvu i Peking potiče na sve bližu suradnju. Naime, ove dvije države često jednako glasuju kada su u pitanju rezolucije UN-ovog Vijeća sigurnosti, stoji u članku CNN-a.

Kada su u pitanju Iran i Sirija, Moskva i Peking redovito vode zajedničku politiku, koja je često suprotna politici Zapada. Također, zajedničku crtu našli su i kada je u pitanju Sjeverna Koreja.

Od suparnica do saveznica

Ova diplomatski savez neobičan je zato što su ove dvije države nekada bile žestoke komunističke suparnice. Kratak granični sukob 1969. gotovo je izazvao nuklearni rat između Kine i SSSR-a, nakon čega su uslijedila desetljeća suparništva.

Taj odnos promijenila je ekonomija. Pošto je Kina jedan od najvećih potrošača energije, ona nalazi interes u savezništvu s jednim od najvećih proizvođača energije, s kojim dijeli dugu kopnenu granicu.

Za Rusiju, koja je izolirana zbog sankcija Zapada nametnih nakon aneksije Krima 2014., Kina je ekonomska sila koja se pokazala kao ključan izvor financija i koja je omogućila širenje interesa na Istok.

Dogovori vrijedni stotine milijardi dolara, uglavnom vezani uz sektore infrastrukture i energije, sklopljeni su između ovih država.

Međutim, još uvijek postoje problemi. Mnogi Rusi još su uvijek sumnjičavi kada je u pitanju njihov azijski susjed. Za Kinu, koja je u porastu, Rusija nije ni među prvih deset najvećih partnera. Ipak, i za Moskvu i za Peking, ovaj savez mogao bi vrijediti rješavanja nesuglasica.