Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Obuzdavanje trošenja

Obama Kongresu uputio proračun s rekordnim deficitom

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Američki predsjednik Barack Obama u ponedjeljak je predstavio prijedlog proračuna za fiskalnu godinu 2011. vrijedan 3800 milijardi dolara, u kojem se nastoje uravnotežiti dva suprostavljena cilja - nastavak državne potrošnje za poticanje krhkog gospodarskog oporavka i kontrola nacionalnog deficita.

'Mi jednostavno ne možemo nastaviti trošiti kao da deficit nema posljedica, kao da rasipanje nije važno', rekao je Obama predstavljajući proračun u Bijeloj kući. 'Vrijeme je da štedimo kad možemo, trošimo kad moramo i opet živimo unutar svojih mogućnosti', naglasio je. Proračunski deficit za ovu godinu doseći će rekordnih 1560 milijardi dolara, dok je 2009. on iznosio 1410 milijardi dolara. Ukupni ovogodišnji proračun trebao bi iznositi 3720 milijardi dolara, što je za 5.7 posto više nego prošle godine. Obamin nacrt proračuna za 2011. povećat će potrošnju za tri posto u odnosu na ovu godinu. Većina povećanja potrošnje u dvije godine otpada na 787 milijardi dolara utrošenih na paket poticanja gospodarstva u recesiji, donesen u veljači 2009.

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna Ugroženo čelništvo VELESILA STRAHUJE OD ZAOSTAJANJA: 'Razvijamo nova oružja za nastavak dominacije' Slika nije dostupna Obama optužio republikance SAD: Bez pomaka u rješavanju proračunske krize

>> Obama predlaže proračun od 3.800 milijardi dolara

Proračun za 2011. predviđa 53 milijardi dolara za porezne olakšice i 50 milijardi za poticanje zapošljavanja, kao i nova ulaganja u 'zelenu' tehnologiju i prometnu infrastrukturu, u obnovu cesta i mostova. Proračun predlaže nove porezne olakšice i poticaje za male tvrtke koje će zaposliti nove radnike ili povećati plaće, u vrijednosti od 30 milijardi dolara. Također su predviđene porezne olakšice za male tvrtke koje uđu u nove investicije. Porezne olakšice uvedene za vrijeme administracije predsjednika Georgea W. Busha postale bi trajnima, izuzev za kućanstva s visokim prihodima koja zarađuju više od 250,000 dolara godišnje. U dodatnu potrošnja spada i 17 milijardi dolara više za pomoć studentima kod plaćanja studija, te šest milijardi dolara za 'čiste energetske tehnologije'. Administracije će također potrošiti 734 milijuna dolara za instaliranje tisuću novih skenera za cijelo tijelo u zračnim lukama.

Proračun će razmatrati nekoliko mjeseci

Prijedlog proračuna sada će biti podvrgnut višemjesečnom razmatranju u Kongresu, prije konačnog izglasavanja. Fiskalna godina počinje 1. listopada. Idućega utorka počet će niz kongresnih saslušanja na kojima će vladini dužnosnici detaljno upoznati zastupnike s prijedlozima predsjednika Obame. Obamin proračun previđa smanjenje nacionalnog duga za 1200 milijardi dolara tijekom slijedećih 10 godina. Pored spomenutog ukidanja poreznih olakšica za bogate, uvela bi se naknada za odgovornost za financijsku krizu najvećim bankama, te ukinule subvencije za fosilna goriva naftnim i plinskim tvrtkama, te proizvođačima ugljena. Proračun poziva na trogodišnje zamrzavanje ne-obrambene diskrecijske potrošnje, čime bi se uštedilo 250 milijardi dolara u idućih 10 godina. Vojska, veterani, domovinska sigurnost i glavni programi socijalne skrbi bit će izuzeti od tih mjera štednje. Za vojsku se u ovoj godini traži dodatnih 33 milijarde dolara, a za 2011. dodatnih 159 milijardi za borbu s prijetnjom terorizma u Afganistanu i Pakistanu.

Proračun Pentagona za 2011. je 700 milijardi dolara. NASA-in program Constellation za povratak astronauta na Mjesec bit će stavljan na čekanje, a NASA će dobiti dodatnih 5.9 milijardi dolara u idućih pet godina za poticanja privatnih kompanija da grade, lansiraju i operiraju sa svemirskim letjelicama na dobrobit NASA-e i ostalih. NASA bi plaćala tim kompanijama za prijevoz astronauta na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS). Ako Kongres odobri proračun, deficit bi u 2011. dosegao 8,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je značajno smanjenje s ovogodišnjih 10,6 posto BDP. Do 2014. deficit bi trebao pasti na 3,9 posto BDP-a. Dugoročni cilj je da se deficit dovede na 3 posto BDP-a, što mnogi ekonomisti smatraju održivim. Prijedlog proračuna temelji se na određenim gospodarskim pretpostavkama, kao što je pad nezaposlenosti s prosječnih 10 posto u 2010., na prosječnih 9,2 posto u 2011. Također se pretpostavlja da će u 2010. američki BDP rasti za 2,7 posto u odnosu na 2009., te da će BDP rasti za 3,8 posto u 2011. (Hina)

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene