Merkel je pristala na uvođenje minimalne plaće i veća izdvajanja za mirovine i infrastrukturu, ostavši pri svojem protivljenju novim porezima i njihovom povećanju. Socijaldemokrati su izborili povećanje potrošnje za otprilike 20 milijardi eura, od čega će mirovinski sustav dobiti dvije milijarde, a infrastruktura pet. Od 2015. vlada se više neće zaduživati da bi financirala potrošnju. Nova njemačka vlada i dalje će se protiviti zajedničkoj odgovornosti za dugove u eurozoni i zauzimati za štednju.
Kompromis prije svega znači zadržavanje statusa quo u gospodarskoj politici. Poticaji ostaju preslabi da bi potaknuli njemački rast, a još manje njezinih europskih susjeda, ali s druge strane rast neće niti ugroziti, ocjenjuje France Presse.
Europska komisija pokrenula je ovaj mjesec dubinsku analizu njemačkog gospodarstva zbog previsokog trgovinskog suficita koji iznosi 7,2 posto BDP-a. Njemačku se, naime, sve češće kritizira da blokira gospodarski oporavak u ostatku eurozone oslanjajući se previše na izvoz.
No, preporuke Bruxellesa da liberalizira uslužni sektor i snizi poreze kako bi potaknula potražnju nisu naišle na razumijevanje.
Po Gustavu Hornu, s njemačkog ekonomskog instituta IMK, nova ulaganja tek su 'kap u moru' u odnosu na stvarne potrebe, dok je Joerg Kramer, analitičar Commerzbanka, uvjeren da će njemačko gospodarstvo idućih godina rasti brže od ostatka eurozone.
Dogovor je po nekima loš primjer za eurozonu s obzirom na to da upravo Njemačka inzistira na bolnim strutkurnim reformama, a sama ih izbjegava.
'U vrijeme kada druge članice eurozone provode važne reforme države blagostanja, Njemačka ih upadljivo izbjegava i čak koči', rekao je za Reuters Nicholas Spiro, iz konzultanske Spiro Sovereing Stategy. 'Njemačka teško može biti primjer na području strukturnih ekonomskih reformi.'
Njemačka: Dvije najjače stranke dogovorile koaliciju!
'Gdje su strukturne reforme?', pita se na Twitteru i ekonomist ING grupe Carsten Brzeski. 'Ukratko: poruka nove njemačke vlade Europi je: 'gurajmo dalje''
Najviše kontroverzi u Njemačkoj izaziva uvođenje minimalne plaće od 8,5 eura po satu od 2015. To bi po nekim procjenama povećalo primanja za 17 posto radne snage, a u istočnoj Njemačkoj i više.
Njemačka je prije deset godina bila "europski bolesnik", a njezina industrija gubila je konkurentnost. Tadašnja socijaldemokratska vlada reformirala je tržište rada, omogućivši lakše otpuštanje radnika i smanjivši prava za nezaposlene. To je za posljedicu imalo povećanje broja privremenih i slabo plaćenih poslova, što sada zabrinjava socijaldemokrate.
"Te promjene učinile su Njemačku konkurentnijom. One su bile osnova otpornosti koju Njemačka pokazuje u sadašnjoj krizi", ocijenio je za BBC Christoph Schmidt, predsjednik Vijeća ekonomskih stručnjaka koje savjetuje njemačku vladu. "Okretanje leđa tim reformama doista je opasno".
"To možda neće naštetiti sadašnjem ekonomskom uzletu u Njemačkoj, ali će se sigurno odraziti na zaposlenost u idućem padu", rekao je analitičar Berenberg Banka Christian Schulz.
Gustav Horn s instituta IMK je s druge strane optimističniji i smatra da će minimalna plaća potaknuti domaću potražnju te da ju je trebalo uvesti već odavno.
Njemački stručnjaci kritiziraju neinventivnost svojih čelnika kad je riječ o poticanju rasta i zapošljavanja i nejasnoće u pogledu ulaganja u infrastrukturu.
"Koalicijski sporazum promašio je duh velikih ambicija: premalo dinamike, previše vraćanja unatrag i previše čekova bez pokrića", kazao je Hannes Hesse, čelik udruženja njemačke strojarske industrije VDMA, koji sumnja da će vlada uspjeti provesti planove bez povećanja poreza.
Predsjednik Udruženja njemačke industrije (BDI) Ulrich Grillo rekao je da dogovor znači propuštenu priliku za budućnost Njemačke. "Ovaj dogovor ne otvara put za veći rast i zapošljavanje, nego tvrtke izlaže novom stres testu i naštetit će privlačnosti Njemačke kao industrijske lokacije", prenosi Deutsche Welle.
Slično razmišlja i predsjednik Njemačke industrijske i trgovinske komore Eric Schweitzer, koji smatra da nova vlada nema volje za nove reforme, primjerice u poreznom ili socijalnom sustavu.
Njemačko bankarsko udruženje nije pak zadovoljno novom regulacijom financijskog sektora, poručujući da njemačka industrija treba pratnju snažnih banaka, prenosi DW. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
