Stručnjak za Bliski istok: 'Pokazali su tko je najveća prijetnja Europi danas'

Analize će pokazati kako je moguće da se u središtu Pariza napravi nekoliko simultanih napada, ali jasno je da se radi i o povećem sigurnosnom propustu, smatra politički analitičar Vedran Obućina.

Pročitajte i ovo Trag krvi i nasilja 'ANT TRADE' - Kako teroristi Islamske države nabavljalju oružje u Europi? U krvo vrijeme na krivom mjestu DVAPUT ZA DLAKU Priča čovjeka koji je uspio preživjeti Bataclan i 9/11

U razgovoru za Dnevnik.hr, ovaj stručnjak za Bliski istok koji podrobno prati tamošnja zbivanja i djelovanja terorističkih organizacija, kazao je kako još uvijek postoji dosta stvari koje se treba razotkriti, pa će više toga biti jasnije.

'To je taj oblik potpune asimetrične prijetnje koja se bazira na iznimno radikalnom uvjerenju i na čistom sijanju straha' 'Između ostalog bio je povik da se radi u ime oslobođena Sirije, da je ovo kazna zbog napada u Siriji te da i nema izravne veze ISIL-om. Svejedno je to na neki način odraz tog terorizma i to na najopasniji način, čak i da se ISIL pokori u Siriji i Iraku, odnosno da se vojno pobjedi, ostaje najveća opasnost koju može izvršiti svega nekoliko ljudi. Čak i jedna osoba je dovoljna da napravi kaos, a naročito ako je tu nekoliko ljudi koji mogu napraviti simultani napad', pojašnjava Obućina.

UŽIVO - NOĆ UŽASA U PARIZU Svjedoci opisuju stravične trenutke: 'Kalašnjikovom su pucali po ljudima! Počela je panika...' - Stanovništvo zamoljeno da ne izlazi iz kuća

Podsjetio je na terorističke napade koji su se događali u Europi, primjerice 2004. u Madridu i 2005. u Londonu, pa i ovogodišnji napad na Charlie Hebdo u Parizu. 'Ti napadi pokazuju kako su u njima sudjelovali stanovnici Europe, odnosno potomci doseljenika, ali iz treće, čak i četvrte generacije, znači osobe koje su tu rođene i odrasle, a ne oni koji su došli u Europu isključivo radi težnje da naprave teroristički čin. Radi se o ljudima koji su tijekom cijelog svog života živjeli u Europi', kaže.

'Ovo je Treći svjetski rat i traje već 20-ak godina'

'Tu se vidi jačanje opasnosti od ovakvog oblika terorizma i onima koji se pitaju sprema li se neki oblik Trećeg svjetskog rata, može se reći da je ovo taj rat i da traje već 20-ak godina. To je taj oblik potpune asimetrične prijetnje koja se bazira na iznimno radikalnom uvjerenju i na čistom sijanju straha, terorizmu koji nema neki poseban određen cilj koji bi bio pragmatičan, već da što više zaprepaste kako bi javnost u zapadnim zemljama napravila pritisak na svoje Vlade da se teroriste u Iraku, u Siriji... ostavi na miru', objašnjava Obućina.

Postoji li sada mogućnost da se pariški napadi odraze na odnos prema izbjeglicama koje bježe upravo pred ovakvim napadima iz zemalja Bliskog istoka, ali pojedinci također smatraju da među njima ima terorista?

'Svakako bi se se sada odnos prema izbjeglicama mogao promijeniti. Već vidimo da je Francuska bila zatvorila svoje granice, isto je učinila i Belgija, to se može očekivati i od Italije. Očito je da će doći do zatvaranja i postroženja ulaska izbjeglica. Ovo će imati i svojevrstan pozitivan tijek događaja što se tiče samog izbjegličkog vala u smislu da će se više naglasaka staviti na proceduru dobivanja azila, usustavljenog i boljeg načina kako primati ljude. Možda će i ovo biti određen poticaj da se na području Turske i Grčke konačno naprave azilantski centri gdje bi se vidjelo tko ima pravo na azil', kaže analitičar.

Govorilo se o odmazdi

'Prijetnje su konstantne što se tiče samog ISIL-a. Tijekom cijelog pojačanog udara na njihove snage u Siriji govorilo se da će doći do odmazde, ali nije bilo jasno gdje ni kojim snagama', kazao je Obućina.

Naglašava kako je i jedna osoba dovoljna da se izvrši teroristički napad, a materijali za izradu bombe mogu se kupiti gotovo u bilo kojoj trgovini. Ali, kada govorimo o brojkama, osvrnuo se na izvještaje obavještajnih agencija o osobama s područja Balkana koje se nalaze u terorističkim redovima na Bliskom istoku.

'Očito je da će doći do jednog političkog konsenzusa u ime sigurnosti, a određena prava na privatnost europskih građa da se smanjuje zbog nadzora', kaže analitičar. 'Jedna od najvećih prednosti koji imaju teroristi u brojkama su oni koji su otišli u Siriju i Irak te se vraćaju u Europu. Oni dolaze s iznimno radikalnom ideologijom i nju pokušavaju ostvariti na radikalne načine. Oni su najveća prijetnja Europi danas. Treba istaknuti da prema podacima koje su sastavile obavještajne agencije u prosincu 2014., na području Iraka i Sirije bori se 900 boraca koji su došli iz BiH, Kosova, Srbije, Makedonije. Da se vrati samo trećina njih, možete zamisliti kakav je to sigurnosni rizik', rekao je, dodajući kako je Francuska među prvih deset zemalja s najvećim brojem državljana koji se bore za ISIL.

Obavještajne službe teško mogu pratiti svakoga od njih. 'Terorističke prijetnje se rješavaju svaki dan. Imate puno pokušaja napada od cyber napada do pokušaja ovakvih oružanih napada. Postavlja se pitanje koje je u puno oblika i demokratski škakljivo, a tiče se toga tko ima pravo na kontrolu privatnih podataka, kretanja. U SAD-u je to došlo do teb razine da su za te potrebe oformili ministarstvo Domovinske sigurnosti. U Velikoj Britaniji ne možete proći pet metara, a da vas ne snimi nadzorna kamera. Pitanje je koliko smo se mi kao građani spremni odreći privatnosti da bi se nadziralo potencijalne teroriste', kaže Obućina.

Smatra kako je za rješavanje ovih vrsta problema potrebna 'politička volja, s ruske i američke strane kako bi se krenulo prema rješenju političke krize vlasti u Siriji, da bi ih se zajedničkim snagama vojno porazilo.'

I dalje ostaje prijetnja

'No čak i da se teroriste u Siriji i Iraku vojno porazi, ostaje problem kontinuirane prijetnje ljudi koji su rođeni i odrasli u Europi koji se bore protiv europskog sustava i bore protiv načina europskog funkcioniranja', rekao je.

Dodaje kako smatra da će doći do pojačanog nadzora u europskim zemljama i to privremenim mjerama koje će smanjiti našu dozu privatnosti.

'Analize će pokazati kako je moguće da se u središtu Pariza napravi nekoliko simultanih napada, ali jasno je da se radi i o povećem sigurnosnom propustu', zaključuje Obućina.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook