Ruski premijer Dmitrij Medvedev poručio je u petak da Rusija "ne zatvara vrata" Cipru, ali da Nikozija mora prvo postići dogovor s Europskom unijom o rješenju bankovne krize.
Pročitajte i ovo
Uoči izbora
Teške optužbe iz mađarskog podzemlja: "Novac ruske mafije išao je Orbanu"
Točka prijeloma
EU gubi strpljenje sa Srbijom: "Sve smo zabrinutiji"
Mještanin snimio lopove
Stanovnici malog mjesta u strahu: Provalnici imaju specifičnu metodu, evo gdje prvo traže ključeve
deficitarno zanimanje
Ukinuli zanimanje koje puni salone: "Posla ima, najčešći pacijenti su od 9 do 90"
VOZAČI, OPREZ
Velika akcija policije: Provjeravat će sve, a imaju i poseban uređaj
"Nismo zatvorili vrata", rekao je Medvedev. "Spremni smo razgovarati o različitim oblicima pomoći jednom kada EU i Cipar kao država članica dogovore konačan plan", dodao je ruski premijer na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom.
>> Teški pregovori na Cipru: 'Čekaju nas važne i bolne odluke'
"Nastavit ćemo raditi na rješenju prihvatljivom svim državama članicama", rekao je Barroso. "Mislim da će rješenje biti pronađeno ako sve strane budu na to doista spremne", dodao je.
Ciparski ministar financija Michalis Sarris otputovao je u petak iz Moskve a da nije uspio ishoditi ublažavanje uvjeta zajma od 2,5 milijarda eura koji je Moskva dala Nikoziji 2011. Rusima je u zamjenu za tu pomoć predložio ulaganja u ciparski bankovni i energetski sektor.
No, ruski investitori nisu iskazali interes, a ruska je vlada poručila da će se o kreditu iz 2011. izjasniti kada Nikozija postigne dogovor s Europskom unijom i MMF-om.
Krajem prošlog tjedna, euroskupina je jednoglasno, uključujući i ciparski glas, usvojila program pomoći u visini od 10 milijardi eura, s tim da se porezom na štedne uloge građana prikupi 5,8 milijardi. Po tom dogovoru, svi polozi do 100.000 eura oporezivali bi se po stopi od 6,75 posto, a preko toga iznosa po stopi od 9,9 posto. U ponedjeljak je to promijenjeno na način da se polozi do 20.000 eura ne oporezuju. Međutim, ciparski parlament je u utorak to odbio.
Međunarodni kreditori ne žele Cipru odobriti pomoć u iznosu od oko 17,5 milijardi, na koliko se procjenjuju potrebe zemlje, jer taj iznos odgovora njegovu BDP-u i, u slučaju da se odobri, dug te zemlje bi eksplodirao s malim izgledima da ikada bude vraćen. U slučaju da iznos pomoći bude 10 milijardi eura, dug bi dosegnuo 57 posto ciparskog BDP-a, što se smatra održivom razinom.
Ciparske vlasti pripremaju u ovom trenutku alternativno rješenje. Europska središnja banka dala je Nikoziji rok do ponedjeljka da pronađe novac kojim bi i sama sudjelovala u rješavanju financijske krize. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook