Bez promjene zakona o regionalnoj nadležnosti za ratne zločine nema ulaska Srbije u Europsku uniju, ponovio je u četvrtak ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač, komentirajući izjavu voditelja tužiteljstva Srbije za ratne zločine da Srbija ne namjerava odustati od tog zakona.
Pročitajte i ovo
Srbijanski voditelj Tužilaštva Srbije za ratne zločine Milan Petrović u četvrtak je za Radio Slobodna Evropa izjavio kako Srbija ne namjerava ukinuti zakon o regionalnoj nadležnosti za ratne zločine te da će ga i dalje primjenjivati i da postoje predmeti za ratne zločine u kojima su osumnjičeni hrvatski državljani, među kojima su i hrvatski branitelji.
"Ne razumijem takve izjave i ne znam zašto se one daju", rekao je Kovač o Petrovićevoj izjavi, istaknuvši kako su "poznati kriteriji i standardi", te da je uvjeren da će se oni ispunjavati.
Kovač u petak u svojstvu izaslanika predsjednice Republike putuje u Vojvodinu na proslavu 26. obljetnice osnutka Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, gdje će se susresti i sa srbijanskim ministrom vanjskih poslova Ivicom Dačićem.
"Gospodinu Dačiću ću jasno reći da je naša želja da budućnost bude europska, pa i standardi moraju biti europski. To znači da Srbija neće moći imati takav zakon o ratnim zločinima", rekao je Kovač.
"Biti će mi drago dati podršku Hrvatima u Vojvodini koji konačno mogu uživati u svim svojim manjinskim pravima i imati zajamčeno mjesto zastupnika u Narodnoj skupštini", zaključio je Kovač.
Srbija treba Hrvatsku kao saveznika na putu eurointegracija
Hrvatskoj je interes članstvo Srbije u Europskoj uniji i put Beograda prema članstvu jedini je put na kojem dvije zemlje mogu rješavati otvorena pitanja i raditi na stabiliziranju odnosa, a Srbija na tom putu želi imati Hrvatsku kao saveznika, ocijenjeno je u četvtrak na okruglom stolu o bilateralnim odnosima dviju država u Beogradu.
Hrvatski veleposlanik u Srbiji Gordan Markotić istaknuo je da postoji velika suradnja na području europskih integracija. Podsjetio je da je organizirano više od 115 seminara, te da Hrvatska prenosi svoja iskustva Srbiji na putu eurointegracija.
Hrvatska je, podsjetio je Markotić, glede poglavlja 23 i 24, aktivno pregovarala s Europskom komisijom da se neka pitanja koja su od interesa za Hrvatsku, a nisu bilateralne teme, već su shvaćena kao europski standardi, usvoje na predstojećoj Međuvladinoj konferenciji.
Veleposlanik RH upozorio je da su među otvorenim pitanjima dviju država granica Srbije i Hrvatske na Dunavu koja ulaze u kategoriju političkih. Konstatirao je da, ukoliko se pravni stručnjaci obje strane o tome ne dogovore, treba uključiti Međunarodni sud pravde.
Kao velik pomak u razvoju odnosa dviju država naveo je Deklaraciju koju su nedavno potpisali premijer Srbije Aleksandar Vučić i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović.
Ta je Deklaracija, ocjenjuje veleposlanik Markotić, detektirala osnovne probleme između država i otvorila put za njihovo dalje rješavanje, a sada je treba provesti, kad i jedna i druga strana dobiju svoje vlade, prenijeli su beogradski mediji s tog skupa.
Komentirajući priopćenje Tužiteljstva za ratne zločine da će nastaviti suditi hrvatskim veteranima po zakonu o jurisdikciji koji Hrvatska osporava, Markotić je konstatirao kako je bitno da tužiteljstva obiju zemalja surađuju i razmjenjuju dokaze, te da tako treba nastaviti jer je to stvar stručnjaka koji provode zakone i o čemu će se još razgovarati i u postupku ulaska Srbije u EU.
Predsjednik Izvršnog odbora Foruma za etničke odnose Dušan Janjić ocijenio je da su bilateralni odnosi bili znatno zanemareni u politici prethodnih vlada Srbije i da je potpisivanje Deklaracije pokazalo da će buduća srbijanska vlada u novom sazivu poklanjati pozornost tim odnosima.
Janjić drži da će najteža pitanja između Srbije i Hrvatske biti problemi granice i upravljanje rijekama, te podsjeća da dvije zemlje imaju različite standarde u restituciji.
"Čeka nas mnogo posla, ali je jako važno da je to sada ušlo u vrlo jasno definirane okvire razgovora", ocijenio je Janjić.
Diplomat Zoran Milivojević naglasio je da je još u bivšoj Jugoslaviji transverzala Beograd-Zagreb bila kralješnica odnosa na ovim prostorima i tu se, kako je rekao, ništa nije promijenilo sve do ulaska Hrvatske u EU.
Po njegovim riječima, Deklaracija koju su potpisali srbijanski premijer i hrvatska predsjednica za mnoge je iznenađenje i može se govoriti o nekoj perspektivi "ako nova hrvatska vlada prihvati Deklaraciju", a u suprotnom, po ocjeni Milivojevića, neće biti napretka u odnosu na sadašnje stanje. (Hina)
