Kissinger je prije 43 godine dogovorio tajni posjet bivšeg američkog predsjednika Richarda Nixona Pekingu i susret s tadašnjim kineskim vođom Mao Zedongom. Suptilna diplomatska struktura odnosa s Kinom, koju je Kissinger kao arhitekt pažljivo gradio onda, u današnje je doba u velikoj opasnosti od urušavanja.
Pročitajte i ovo
Iskoristili situaciju
Putin trlja ruke: Rusija u dva tjedna sukoba na Bliskom istoku zaradila milijarde
Strateško partnerstvo
Iranski ministar priznao: Dvije moćne svjetske sile vojno surađuju s Teheranom
Važnost prevencije
Tiha epidemija 21. stoljeća: Bolest se razvija podmuklo, simptomi u ranoj fazi često su neprimjetni
UŽAS U ZAGORJU
Top usmrtio 55-godišnjaka pred stotinama posjetitelja, načelnik potresen: "U ovim trenucima teško je uopće bilo što reći"
Održana sjednica
Ovo su nove cijene goriva: Vlada donijela važnu odluku
Danas se javljaju neke nove mogućnosti i pitanja, a novinarka Independenta Rachel Halliburton Kissingera je u intervjuu za taj list upitala kolika je vjerojatnost od izbijanja sukoba između SAD-a i Kine. Za Kissingera, to je neizbježan scenarij.
U svojoj spomenutoj noboj knizi, Kissinger citira studiju s Harvarda koja pokazuje da u 10 od 15 slučajeva , gdje postoji uspostavljena sila i sila u nastajanju, izbija rat. U tom smislu ponudio je odgovor oko mogućeg rata između Kine i SAD-a.
"I predsjednik obama i predsjednik Xi, posebice predsjednik Xi, istaknuli su kako bi htjeli da odnos dvaju zemalja pokaže da se tenzije mogu raspršiti između sile u zamahu i postojeće svjetske sile. No unatoč rečenom, njih dovojica tim željama nisu mogli dati praktičan izraz. Smatram da je to velik problem", pojasnio je Kissinger.
Osvrnuo se komentirajući dalje na problem napetosti oko ozočja u Južnom kineskom moru. "Prije ili kasnije jedna ili druga sila predvodit će sukob. Ne bih htio da Kina i SAD budu kao Njemačka i Velika Britanija 1914., ali ne mislim da tome možemo odoljeti primarno postavljanjem vojske duž kineske granice. Pravo pitanje je dakle: možemo li stvoriti prostor između sebe i Kine... s američkom vojnom prisutnošću na horizontu, ali u kojem se možemo natjecati po nekim ustanovljenim pravilima?", kaže Kissinger.
Pitanje Putina
Kissinger se dotaknuo i Rusije i Putina, ali odnos s Rusijom gleda kroz povijesnu prizmu u kojoj je Rusija pokazala kako je ključna za balansiranje svjetskih sila - gušenjem ekspanzionističkih snova Švedske, napoleona te Hitlera. Ključ njegove presude o rekaciji prema Rusiji obzirom na Putinovu invaziju Ukrajine upravo je navedena povijesna uloga Rusije.
"Ne slažem se s Putinom, ali zašto nije netko, negdje u svemu tome, predložio rješenje koje bi zadovoljilo obje strane i unutar konteksta neovisne Ukrajine? kaj je Europa rekla da Ukrajina mora birati između Europe i Rusije u trgovinskim pregovorima, možda bi upravo suprotno, govorenje da se radi zajedno, napravilo velik napredak", smatra Kissinger.
"Lako je demonizirati Putina. Naravno da on nije lagana osoba, ali već je viđen takav tip ruskog vođe i prije i on nije poput Hitlera. Ne bi se o tome trebalo govoriti u terminima samo jednog ruskog vođe", naglašava Kissinger.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook