457618
457618
457618
457618
457618

JE LI DOŠAO KRAJ SAGI O TURSKOM PUTU U EU? Erdogan prijeti referendumom

  • , 18.11.2016., 22:58
  • Autor:
  • komentara

Do prekretnice je došlo nakon neuspjelog državnog udara 15. srpnja kada je Bruxelles ljutito kritizirao nemilosrdan obračun vlasti s pučistima i neistomišljenicima, a Ankara je optužila Uniju da nije pokazala solidarnost.

 
 
 
 
Recep Tayyip Erdogan (Foto: AFP)
Recep Tayyip Erdogan (Foto: AFP)

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan zaprijetio je da će sazvati referendum o budućnosti pristupnog procesa Turske, dok Europska unija optužuje Ankaru da se ne drži svojih ključnih preuzetih obveza. Nakon iscrpljujućeg procesa koji traje više od pola stoljeća, je li sada došao kraj sagi o turskom putu u EU?

Do prekretnice je došlo nakon neuspjelog državnog udara 15. srpnja kada je Bruxelles ljutito kritizirao nemilosrdan obračun vlasti s pučistima i neistomišljenicima, a Ankara je optužila Uniju da nije pokazala solidarnost.

Turska je formalno podnijela zahtjev za članstvom u Europskoj uniji 1987., a pristupni pregovori su počeli 2005. Njezina ambicija da postane dijelom EU-a datira još iz 1960-ih godina.

Analitičari izjavljuju da unatoč svim problemima obje strane žele zadržati iluziju pristupnog procesa. Osim toga, Bruxelles je svjestan važnosti sporazuma s Turskom za smanjenje priljeva migranata u Europu.

Kraj polustoljetne želje za članstvom?

Turska vlada je priopćila da bi mogla predložiti vraćanje smrtne kazne, što je potez za koji je EU upozorio da bi označio trenutačni kraj pristupnih pregovora. "Na njima je da odluče idu li dalje s Turskom ili bez nje", upozorio je Erdogan u listopadu.

Međutim, njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier, koji je posjetio Ankaru ovaj tjedan, rekao je da to nije odluka Europe ili europskih prijestolnica nego Turske. Aykan Erdemir iz Zaklade za obranu demokracija sa sjedištem u Washingtonu rekao je da u Bruxellesu vlada "nevoljkost" glede prekida pristupnog postupka s Turskom.

"Nastavak europskog puta Turske smatra se jednim od posljednjih sredstava koje EU ima na raspolaganju za kontrolu Erdoganovog samovoljnog vladanja", kazao je.

Otkako su vlasti spriječile državni udar u srpnju, više od 110.000 sudaca, nastavnika, policajaca i službenika suspendirano je ili otpušteno, a 36.000 osoba uhićeno je u velikim čistkama koje je pokrenuo predsjednik Erdogan.

Među uhićenima su kolumnisti I glavni urednik sekularnog dnevnika Cumhuriyeta i čelnici druge po veličini oporbene Narodne demokratske stranke (HDP). Roy Karadag, politički analitičar sa Sveučilišta u Bremenu, smatra da taj obračun vlasti zapravo znači "kraj turskog pristupnog procesa".

No, barem prema vani se čini da čelnici EU-a žele nastavak tog procesa. Samo je Austrija na sastanku ministara vanjskih poslova ovog tjedna predložila njegovo zaustavljanje.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Federica Mogherini izjavila je da je "vrlo važno da kanali ostanu otvoreni između zemlje kandidata i partnera i EU-a". Glasnogovornik predsjednika Ibrahim Kalin napisao je u listu Daily Sabah da je članstvo "strateški cilj" Turske i da pregovore treba ubrzati a ne zaustaviti.

Budućnost sporazuma o migrantima

Prošle godine Europa je bila suočena s najgorom migrantskom krizom od Drugog svjetskog rata kada je više od milijun ljudi bježeći od rata i siromaštva došlo u Europu. većinom preko Turske.

U pokušaju zaustavljanja tog priljeva Bruxelles i Ankara dogovorili su sporazum vrijedan šest milijardi eura prema kojemu će Turska uzeti natrag migrante u zamjenu za novac, ukidanje viza i otvaranje novih poglavlja u pristupnim pregovorima.

Soner Cagaptay, direktor Turskog programa u washingtonskom Institutu za bliskoistočnu politiku, rekao je da je Europska unija bolno svjesna da joj je potrebna Erdoganova suradnja u migrantskoj krizi.

Erdogan bi "mogao blefirati i otići od EU-a znajući da će EU doći k njemu na proljeće kada Egejsko more zatopli i ponovno krenu izbjeglice", kazao je.

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se