OŠTRE KRITIKE BOGATIM ZALJEVSKIM ZEMLJAMA Turska traži svježi novac od EU-a

"Naravno da želimo da cijela regija ovdje u Perzijskom zaljevu sudjeluje u osiguravanju humanitarne pomoći izbjeglicama", rekao je Frank-Walter Steinmeier tijekom razgovora sa saudijskim kraljem Salmanom u Rijadu.

Pročitajte i ovo Milanović suzdržan 'To je širenje kompetencija EU-a, i to duboko. Neke države su protiv toga, ja sam rezerviran' Packa iz Bruxellesa Europska komisija opomenula Hrvatsku, stigao odgovor Ruže Tomašić

Steinmeier, koji boravi u četverodnevnom posjetu regiji, kazao je da to isto vrijedi i za primanje izbjeglica. Bogate zaljevske zemlje suočavaju se s kritikama zbog nevoljkosti da primaju sirijske izbjeglice.

Zaljevske zemlje tvrde da su primile stotine tisuća izbjeglica iz Sirije otkad je počeo građanski rat 2011., uključujući pola milijuna ljudi u Saudijskoj Arabiji i 100.000 ljudi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

EK: potrebno je europsko rješenje za izbjegličku krizu, ne zanima nas međusobno optuživanje

Europska komisija smatra da je za rješavanje izbjegličke krize potrebno zajedničko rješenje i ne zanima ju međusobno optuživanje između zemalja članica, izjavio je u ponedjeljak glasnogovornik Europske komisije Margiritis Schinas, komentirajući događaje nakon što je Mađarska zatvorila dosadašnji koridor za prolaz izbjeglica preko svog teritorija.

"Nas ne zanima upiranje prstom i međusobno optuživanje o pojedinim aspektima izbjegličke krize. Mi smo više no ikad uvjereni da nam treba sveobuhvatno europsko rješenje, koje mogu podržati sve članice EU-a", rekao je Schinas odgovorajući na upit da komentira stanje nakon što je Mađarska stavila u funkciju ogradu na granici s Hrvatskom.

Druga glasnogovornica Natasha Bertaud rekla je da je povjerenik za unutarnje poslove i migracije Dimitris Avramopulos tijekom proteklog vikedna bio u kontaktu s ministrima unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Mađarske te da Komisija nastoji potaknuti te tri zemlje da surađuju.

MIGRANTI GUBE STRPLJENJE 'Bila su dva ružna incidenta, interventna policija je uspjela smiriti situaciju'

"Komisija pokušava potaknuti te zemlje da surađuju u upravljanju granicama", rekla je Bertaud.

Ona je istaknula da su Hrvatska, Slovenija i Mađarska prema europskom sustavu azila dužne poštovati postojeća pravila. "Sada pokušavamo utvrditi jesu li mjere koje poduzimaju te tri zemlje kompatibilne s tim pravilima i u kojoj mjeri. Podsjećamo zemlje članice na njihove dužnosti u vezi s tim pravilima, posebice na uzimanje otisaka prstiju i registraciju novopridošlih izbjeglica", rekla je Bertaud.

Turska traži svježi novac od EU-a za migrante

Turska traži svježi novac od EU-a za migrantsku krizu umjesto ranije isplate novca već predviđenog za nju i želi da se njezine potrebe s tim u vezi procjenjuju svake godine, rekao je u ponedjeljak turski premijer Ahmet Davutoglu, prenose agencije.

Europski čelnici kazali su na summitu u Bruxellesu prošli tjedan da su dogovorili "akcijski plan" s Turskom za migrante, a njemačka kancelarka Angela Merkel kazala je da se razgovaralo o iznosu od 3 milijarde eura.

No u razgovoru za tursku televiziju A Haber, dan nakon sastanka s Merkel u Istanbulu, Davutoglu je rekao da bi ta sredstva bila isplaćena iz pretpristupnog fonda IPA, što znači da je riječ o novcu koji je već otprije predviđen za Tursku kao kandidatsku zemlju, te istaknuo da Turska želi dodatni novac.

"Prijedlog o 3 milijarde eura iz IPA fonda više nije na stolu jer smo rekli da na to nećemo pristati", rekao je.

"Kad je riječ o svježim sredstvima, govorimo o oko 3 milijarde eura u prvoj fazi. Ali iznos ne želimo fiksirati jer bi se potrebe mogle povećati i procjenu će trebati raditi svake godine", prenosi Reuters.

APEL IZBJEGLICA PRED KAMEROM DNEVNIKA NOVE TV 'Ne tražimo ništa od vas. Samo pustite žene i djecu'

Merkel je u nedjelju ponudila Turskoj potporu u ubrzavanju pristupnih pregovora s Europskom unijom u zamjenu za suradnju u zaustavljanju vala migranata i prihvaćanje onih koje Europa odbije.

Davutoglu je u ponedjeljak poručio da Turska nije "koncentracijski logor" i da odbija za stalno smjestiti na svojem teritoriju migrante koje EU ne želi, prenosi France Presse.

"Ne možemo prihvatiti dogovor koji bi se temeljio na sljedećem: 'Dajte nam novac i oni ostaju u Turskoj'. Turska nije koncentracijski logor", rekao je. "Rekao sam to Merkel. Nitko ne treba očekivati da Turska postane koncentracijski logor u kojem bi ostale sve izbjeglice", dodao je.

Glede bespilotne letjelice koju je turski vojni zrakoplov srušio u turskom zračnom prostoru u blizini Sirije u petak, Davutoglu je rekao da je letjelica bila ruske proizvodnje ali da Moskva tvrdi da ne pripada njoj.

Letjelica je srušena nakon što je nastavila letjeti unatoč tri upozorenja, objavila je turska vojska. Ruski zrakoplovi povrijedili su turski zračni prostor u dva navrata i Ankara je upozorila da će odgovoriti ako se to ponovi.

"Srušena bespilotna letjelica je ruske proizvodnje, ali Rusija nam je prijateljski kazala da ne pripada njoj", rekao je.

Davutoglu je rekao da može pripadati sirijskim vladinim snagama, čiji je Rusija najveći opskrbljivač oružjem, sirijskim Kurdima ili nekim drugim skupinama.

Slovenija produbljuje humanitarnu krizu

Organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International, koja prati krizu s izbjeglicama u Sloveniji nakon što je ta zemlja ograničila priljev migranata koji dolaze na slovensko-hrvatsku granicu, prosvjedovala je u ponedjeljak protiv načina na koji se s njima postupa u Sloveniji pozvavši slovenske vlasti da spriječe produbljivanje humanitarne katastrofe.

S migrantima koji su sinoć prispjeli iz Opatovca vlakom na slovensko-hrvatsku granicu, a onda u vrlo malim skupinama propuštani u Sloveniju bila je i Barbara Černaškova iz Amnestay Internationala, koja upozorava da se sve može razviti u dublju humanitarnu krizu ako slovenske vlasti ne pokažu više razumijevanja.

Ona je za Slovensku tiskovnu agenciju STA rekla da su hrvatske vlasti na prijelaz sa Slovenijom dovele vlak s 1800 migranata, među kojima je mnogo žena i djece, kojima su po lošem vremenu slovenski organi priječili prelazak granice, a hrvatska policija im je onemogućavala da se vrate.

"Oni su tako ostali zarobljeni u međuprostoru između nadzornih točaka, po kiši i bez ikakvog skloništa", kazala je djelatnica AI-a, dodavši da je među njima bilo i djece te malih beba umotanih u dekice koje su dobili još u Hrvatskoj.

"Bili su gladni, bez hrane i zdravstvene njege, sjedili su između drveća", kazala je predstavnica Amnesty Internationala upozorivši na hladnoću i teške vremenske prilike koje su noću vladala na granici.

"Radi se o kršenju ljudskih prava", kazala je Černaškova, dodavši da se proces ulaska migranata i njihove registracije mora ubrzati te da je u suprotnosti s međunarodnim standardima priječiti im postupak u kojemu mogu zatražiti međunarodnu pomoć.

"To je u suprotnosti s međunarodnim obvezama Slovenije", kazala je pozvavši na humaniji odnos prema izbjeglicama i migrantima.

Amnesty International zatražio je i bolju suradnju zemalja u regiji na protoku migrantskog vala, podsjećajući da je za popodne na granicu sa Slovenijom najavljen dolazak još jednog vlaka iz Opatovca sa skoro 2000 izbjeglica, za koji slovenske vlasti najavljuju da ga neće primiti jer ne mogu kontrolirati tako velik dolazak i prijelaz izbjeglica preko Slovenije u Austriju.

"Već vidimo katastrofalne posljedice jer je Mađarska zatvorila granice za izbjeglice i tako stvorila usko grlo na balkanskoj ruti, a kriza će se još produbljivati ako ne bude zakonitih načina i trasa kojima izbjeglice mogu doći u europske države", poručili su iz Amnesty Internationala i založili se za bolju suradnju država na putu koji izbjeglice i migrante iz Turske i Grčke vodi prema središnjoj Europi i Njemačkoj, pri čemu bi u svakoj državi na svom putu morali biti odgovarajuće zbrinuti. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook