Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Rušimo sve rekorde

'DAN PREVIŠE' U 'konzumacijski minus' šest dana ranije

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
U prvih osam mjeseci 2015. godine potrošili smo godišnje zalihe prirodnih resursa, pokazala je najnovija analiza.

U četvrtak smo zakoračili u takozvani 'Dan preko ruba' ili 'Dan previše', dan u kojem smo ušli u ekološki dug, kada smo počeli koristiti sirovine i materijale koje Zemlja i priroda ne mogu nadoknaditi prirodnom regeneracijom, a 2015. taj je dan stigao čak šest dana ranije nego prošle godine, objavila je Global Footprint Network (GFN), a prenio The Guardian.

Pročitajte i ovo Milijuni plastičnih peleta naplavili španjolske obale Zabrinutost raste VIDEO/FOTO Ekološka katastrofa: Milijuni plastičnih peleta naplavili obalu Sredozemlja Ilustracija Vrijeme promjena Dobro plaćeni poslovi u kojima kronično nedostaje radnika: "Više od 50 posto zanimanja budućnosti tražit će takve vještine"

Datum se izračunava prama usporedbama i indeksu ljudske potrošnje, izgaranju fosilnih goriva, usjevima te krčenjima šuma sa mogućnošću prirodne regeneracije odnosno vremenu potrebnom da priroda sama obnovi nastalu štetu.

Mogu li dotrajale automobilske gume postati inovativni građevni proizvod?

GFN napominje kako je Zemlja počela iskorištavati 'višak' još u 1970-im godinama prošlog stoljeća, a 'Dan previše' se polako počeo približavati ka sredini godine. Dok je prvih nekoliko godina to bilo za manje od 24 sata, ove smo godine 'preko ruba' zakoračili zabrinjavajuće brzo, najbrže do sada.

Na to, napominju stručnjaci, utječe porast ukupnog broja stanovnika, kao i porast proizvodnje i konzumacije.

'Problem ne leži u povećanju deficita već u tome što ne postoje planirani načini za smanjenje potrošnje, odnosno, ne postoji način za sprječavanje iskorištavanja minusa. Svjesni smo da sve dublje ulazimo u deficit no ne poduzimamo ništa u vezi pronalaska rješenja. Problem je psihološke naravi, očit je djeci, no 98% kreatora politike i globalne ekonomije ne smatra slučaj problemom koji bi se trebao nalaziti na vrhu dnevnog reda. Pitanje je je li uopće ovaj problem bitan vodećim svjetskim vladama', napomenuo je predsjednik GFN-a, Mathis Wackernagel.

Izračuni GFN-a ukazuju na činjenicu da svjetska populacija u ovom trenutku konzumira zalihe za čiju je proizvodnju potrebno 1.6 planeta, a brojka bi do 2030., ukoliko nastavi rasti ovim tempom, mogla doseći potrošnju za dva planeta.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene