Prije 40 godina čovjek sletio na Mjesec

Astronauti Apolla 11 traže misiju na Mars

Piše B.V., 20. srpnja 2009. @ 10:32 komentari

Trojica bivših američkih astronauta, koji su tijekom NASA-ine misije Apollo 11 postali prvi ljudi koji su hodali površinom mjeseca, okupili su se zajedno na jednoj od rijetkih zajedničkih konvencija te pozvali vlast i NASA-u da ulože više napora u slanju prve ljudske posade na Mars.

'Najbolji način za odavanje počasti svima onima koji su bili dio misije Apollo jest da se slijede naši koraci i da se hrabro krene u novu misiju istraživanja', kazao je Buzz Aldrin. 'Ponekad pomislim kako sam zapravo letio na prema krivom odredištu. Mars je uvijek bio moj omiljeni planet kao dječaku, a takav mi je ostao i dan danas', nadovezao se na svojeg bivšeg kolegu Michael Collins, koji nije kročio na mjesec s Neilom Armstrongom i Aldrinom, već je kružio oko Mjeseca i čekao na njihov povratak.

>> VIDEO: Navigacijska karta prodana za 218.000 dolara

>> Snimka iz satelita prije pada na Mjesec

'Nova misija na Mjesec vratila bi nas unazad'

Astronaut Michael Collins smatra da bi nas stavljanje naglaska na novu misiju na Mjesec tehnološki vratilo unazad 'Bojim se da bi nas stavljanje naglaska na novu misiju na Mjesec, bespotrebno bacilo tehnološki unazad i odgodilo istraživanje Marsa za nekoliko desetljeća, a Mars je daleko zanimljivija destinacija', zaključio je Collins. U SAD-u se u ponedjeljak obilježava 40 godina od povijesnog prvog ljudskog spuštanja na Mjesec, američkih astronauta misije Apollo 11, jednog od najdojmljivijih događaja 20. stoljeća koji je u televizijskom i radijskom prijenosu pratilo oko 600 milijuna ljudi. Tog 20. srpnja 1969., u 16.18 sati po istočnoameričkom vremenu, isprekidani glas Neila Armstronga, zapovjednika misije Apollo 11, objavio je ushićenoj publici na Zemlji: 'Houston, ovdje Baza Mir. Eagle je sletio', uz erupciju oduševljenja u kontroli misije.

'Mali korak za čovjeka, ali divovski za ćovječanstvo'

Improvizirajući i ručno upravljajući lunarnim modulom Eagle, Armstrong ga je spustio u području nazvanom More mira, izbjegavajući brojno stijenje. U zadnjim sekundama spuštanja, kompjutor Eaglea oglasio je alarm koji se kasnije pokazao greškom, a kada je letjelica sletjela, ostalo je goriva za samo 30 sekundi leta, navodi američka svemirska agencija NASA u prigodnom osvrtu na svojoj web stranici. Armstrong je poslije priznao da ga je najviše brinulo spuštanje zbog 'golemih nepoznanica i tisuću stvari na koje je trebalo paziti'. Nedugo zatim, Armstrong je postao prvi čovjek koji je stupio na drugo svemirsko tijelo. Spustivši se ljestvama iz kabine modula, zakoračio je u sivu prašinu Mjeseca uz glasovitu rečenicu: 'Ovo je mali korak za čovjeka, ali divovski skok za čovječanstvo'. Uskoro mu se pridružio Edwin 'Buzz' Aldrin, opisavši mjesečevu površinu kao 'veličanstvenu pustoš'.

Deset astronauta koračalo Mjesecom

Armstrong i Aldrin dva i pol su sata istraživali mjesečevu površinu, prikupljali uzorke i uzimali fotografije. Za sobom su ostavili američku zastavu, spomen na poginulu posadu Apolla 1, te spomen ploču na jednoj od nogu donjeg stadija Eaglea, s tekstom: 'Ovdje su ljudi s planeta Zemlje prvi puta nogom stupili na Mjesec. Srpanj 1969. A.D. Došli smo u miru ispred cijelog čovječanstva'. Nakon Apolla 11, u iduće tri i pol godine, još je 10 američkih astronauta koračalo Mjesecom, do posljednje misije Apolla 17 u prosincu 1972., što je zadnji puta da su ljudi putovali svemirom izvan zemljine orbite. Američka utrka za spuštanje na Mjesec počela je sa strahom da su ih Rusi već nadmašili u svemiru, nakon što je u travnju 1961. ruski kozmonaut Juri Gagarin postao prvi čovjek u svemiru.

Rusi aktivirali i svoj zamrznuti program Luna-Glob

Kongres je odobrio izdvajanje oko šest milijarda dolara godišnje za program Apollo, ukupno 25 milijarda, što je ekvivalent za današnjih 140 milijarda, kako bi SAD prestigao SSSR na Mjesecu, a možda i na Marsu. Rat u Vijetnamu, recesija i program suzbijanja siromaštva, učinili su istraživanje Mjeseca luksuzom i program Apollo je okončan. NASA-in program povratka na Mjesec do 2020. godine najavio je bivši američki predsjednik George W. Bush u siječnju 2004. NASA planira izgradnju stalne postaje s ljudskom posadom na jednom o mjesečevih polova, no financiranje tog programa je upitno, jer su sredstva s početnih 110 milijardi dolara 2005., sada smanjena na oko 70 milijardi, što stručnjaci drže nedostatnim.

Nova 'svemirska utrka'

Istodobno, Rusija je aktivirala zamrznuti program Luna-Glob, s mjesečevim orbiterom i modulom bez ljudske posade, koji bi se trebao spustiti 2012. Kina nastavlja s metodičnom, pažljivom provedbom svog svemirskog programa, a kao i NASA, planira do 2020. poslati astronaute na Mjesec. Indija se do 2015. namjerava pridružiti klubu zemalja koje su lansirale ljude u svemir. NASA održava niz manifestacija s kojima će obilježiti 40. obljetnicu prvog spuštanja na Mjesec, u svojim svemirskim centrima u Cape Canaveralu i Houstonu, te svojim drugim svojim objektima u SAD-u, a svemirskoj agenciji pridružit će se Nacionalni muzej zrakoplovstva i svemira u Washingtonu, te srodne ustanove diljem SAD. (Hina/BBC)