Iz Bruxellesa za Dnevnik.hr odluku sa sastanka komentirala je urednica vanjske politike Dnevnika Nove TV, Ivana Petrović.
Pročitajte i ovo
To je bio izvaninstitucionalni sastanak koji je sazvao šefove 11 zemalja Europe od koji neke nisu članice Europske unije no nalaze se na 'izbjegličkoj ruti'. Upravo zbog toga jer se direktiva ne može primjeniti na nečlanice Europske unije, zaključci sastanka održanog u nedjelju u Bruxellesu nemaju snagu direktive već su svojevrstan dogovor zemalja Europe.
Tekst političke deklaracije, u odnosu na tekst koji je bio predočen ranije, očekivano je bitno ublažen što svakako ide i Hrvatskoj u prilog jer je usvojeno oko 60% premijerovih primjedbi. Ono što je vijest i što će se poštovati slijedom tog dogovora jest to da će na vanjsku granicu Europske unije, točnije na granicu između Hrvatske i Srbije doći FRONTEX što čitavo vrijeme i govorimo.
FRONTEX je zadužen za zaštitu vanjske granice i ne može ga se postaviti između dvije zemlje članice Europske unije kako su to govorili neki glasovi iz Hrvatske. FRONTEX je postavljen i na granici između Grčke i Makedonije, odluka je to koju je Grčka nevoljko prihvatila. O ulozi FRONTEXA na hrvatsko-srpskog granici, u Dnevniku Nove TV u 19:15 govorit će ministar unutarnjih poslova, Ranko Ostojić
Grčka je na jučerašnjem sastanku pretrpjela najveće kritike upravo iz razloga jer je ona ishodište ovog kaosa, jer propušta ogroman broj ljudi u Makedoniju bez da provodi schengenske propise. S Makedonijom ima jedva bilateralne odnose, a sa vladom u Skopju uopće ne komunicira.
Zbog čega bi Hrvatska, kao četvrta zemlja u lancu kaosa na izbjegličkoj ruti morala provoditi schengenske propise?
Upravo je Grčka ključ svega. Ona je na sastanku prihvatila mnogo veće obaveze od ostalih zemalja. Slijedom jučerašnjeg dogovora Grčka će u prihvatni tranzitni centar prihvatiti dodatnih 50.000 izbjeglica, iako su se najprije tome protivili, dok će drugih 50.000 izbjeglica biti raspoređeno između šest zemalja koje se nalaze na izbjegličkoj ruti.
Zapravo, kada kažem da je Grčka ključ, iz toga proizlazi odgovor na pitanje koje je, čini mi se u Republici Hrvatskoj malotko dobro razumio, a to je zbog čega bi Hrvatska, kao četvrta zemlja u lancu kaosa na izbjegličkoj ruti morala provodit schengenske propise, a još nije potpisnica Scengenskog sporazuma, dok je Grčka, koja je vanjska granica Unije ujedno i članica Scehengena? Ili još jasnije, zbog čega bi Hrvatska, kao četvrta u lancu trebala odrađivati posao Grčke?
Odgovor bi trebao zapravo glasiti: Propise moraju provoditi i Grčka i Hrvatska, kojoj je to jedan od tehničkih kriterija za ulazak u schengensku zonu. Da Grčka, kao članica Scengena ispunjava svoje obaveze, Republika Hrvatska, koja još to nije, ne bi imala ovoliko problema.
Na jučerašnjem sastanku šefova zemalja Europske unije i balkanskih država koje se nalaze na izbjegličkoj ruti, grčki premijer Alexis Tsipras 'svečano je obećao' da će početi komunicirati sa vladom u Skopju.
Grčka je duboko dovela u pitanje već dva temelja na kojima Unija počiva. Monetarnu politiku, čemu smo svjedočili ovoga ljeta, kao i europsku solidarnost, a mađarski se premijer, Viktor Orban, samo nastavio na grčkog kolegu, Alexisa Tsiprasa.
Viktor Orban je jučer u Bruxellesu ironično upitao zašto je on pozvan na taj sastanak, ta on je samo promatrač. Kako sam mogla čuti, na sastanku je mađarskom premijeru ironično i odgovoreno. Dana mu je riječ da govori, no on ju nije iskoristio.
Ono što je zanimljivo, Orban je jučer intenzivno komunicirao sa srbijanskim kolegom, Aleksandom Vučićem koji je sinoć iz Bruxellesa otputovao u Moskvu na sastanak s Putinom. Na izravno pitanje hoće li stanje u Srbiji i okruženju, vezano uz izbjegličku krizu, biti tema njegove bilaterale s Vladimirom Putinom, nije odgovorio.
Slovenija 'plače' da je mala i optužuje Hrvatsku
Pozicija Hrvatske je pregovarački na iznimno dobrom putu, naravno, ako se donose pametne odluke, pri tom mislim na činjenicu da Hrvatska ne smije popustiti Sloveniji koja u neformalnim, svakodnevnim kontaktima sa Zagrebom govori jedno, a u službenim izjavama za javnost govori nešto sasvim drugo, 'plače kako je mala' i optužuje Hrvatsku.
Prema tome Hrvatska bi prema tim izračunima mogla privremeno u tranzitni centar smjestiti oko 15. 000 ljudi, što nije ogroman broj, te ih dalje propuštati prema Sloveniji istim ritmom kojim će ih Srbija primati, a FRONTEX, s obzirom da štiti granice, taj će cijeli proces značajno usporiti.
Bitno je da to tako funkcionira sve dok se Njemačka ne dogovori s Turskom i dok Europsko vijeće ne potvrdi političke zahtjeve Turske za postavljanje 'Hot spotova' za dominantno razdvajanje izbjeglih od ekomomskih migranata.
To znači da će u Europsku uniju moći ući izbjeglice koji bježe iz zone ratnih sukoba, ali neće moći ulaziti ekonomski migranti. To je realna slika, a sve ostale interpretacije, možemo kazati, graniče s nekim 'teorijama zavjere' što jasno potvrđuje da ova izvanredna situacija u cijeloj Europi nikako nije predmetom političkih kampanja, kao na primjer sada u Republici Hrvatskoj koja je u predizbornom ozračju, već je to stvar nacionalnog konsenzusa. Poziciju politike koju je zauzela ova Vlada morat će nastaviti i sljedeća.
Europska unija ne podržava politiku Viktora Orbana
Poruke sa jučerašnje konferencije za novinare održane nakon sastanka i predsjednika Komisije Jean-Claudea Junckera i njemačke kancelarke Angele Merkel jasno pokazuju da ne podržavaju Orbanov politiku. Kao što sam već milijun puta rekla, Europska unija je zajednica koja počiva na demokratskim načelima i nema mehanizme prisile ili kažnjavanja neke zemlje članice zbog njezinog političkog stava.
Što se Slovenije tiče, sigurna sam da je riječ o neprilikama slovenskog premijera Mire Cerara unutar krhke slovenske koalicijske vlade, tim više što sam vidjela šefa slovenske oporbe Janeza Janšu na nedavno održanom sastanku pučana u Madridu i slušala njegov govor, postaje jasno da on radi i spreman je raditi probleme aktualnoj slovenskoj vladi.
Prema tome, isti odnos sa Slovenijom, isti 'problem' koji se u ovoj stvari javlja, imat će i sljedeća vlada Republike Hrvatske, tko god da je sastavi.
Što se tiče prihvata izbjeglica u Hrvatskoj, treba naglasiti kako se ovdje ne radi o tzv. Hot spotu, kako se to u nekim interpretacijama kod kuće pokušava sugerirati, već je to sasvim nešto drugo. Stoga sve teorije o tome padaju u vodu jer svatko tko imalo zna kako sporna politika Europske unije funkcionira - svi će podići zidove, a Hrvatska će ostati sa 100.000 izbjeglica unutar zemlje - vidimo da se to neće dogoditi. I tko god poznaje način funkcioniranja politike Europske unije jasno mu je zbog čega neće doći do toga.
Pogotovo znaju to oni koji su svjedočili prvom službenom rušenju novog Ustava na referendumima u Francuskoj i Irskoj, tko je svjedočio rađanju Lisabonskog ugovora - aktualnog temeljnog akta Unije - zna da Europska unija ima svoje mehanizme, razrađenu politiku kompromisa, kojoj treba vremena, ali koja na kraju uvijek poluči rezultat.
U svakom slučaju ova situacija s izbjegličkom krizom u Europskoj uniji niti je jednostavna, niti je lagana, niti se može riješiti unutar 24 sata. Moglo bi se reći niti je crno, niti biijelo već je posrijedi situacija koja u političkom, humanitarnom i međunarodno - pravnom i geopolitičkom aspektu ima mnogo nijansi sive.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
Stručnjaci upozoravajuTežak slučaj trovanja: Umrla jedna osoba, nekoliko ljudi završilo s oštećenjem jetre, među njima i djeca
-
U ŠpanjolskojOtvorena istraga: Opasni virus procurio iz istraživačkog laboratorija?
-
Traje potragaRazbojnik hara Trešnjevkom: U pola sata napao dvojicu muškaraca, a na meti su mu bile ove stvari
