454275
454275
454275
454275
454275

Nekoć gospodarsko središte - danas pustoš

  • , 20.10.2016., 19:06
  • Autor:
  • komentara

Nekoć sirijsko gospodarsko središte, Alep i okolica bili su poprište jednog od najžešćih sukoba u petogodišnjem građanskom ratu koji je dosad odnio više od 300.000 života.

 
 
 
 
Volonteri u Alepu danonoćno rade na spašavanju (Foto: AFP)
Volonteri u Alepu danonoćno rade na spašavanju (Foto: AFP)

Pobunjenici su zauzeli istočni dio grada u srpnju 2012. i vladine snage se otad bore za njegovo vraćanje pod svoju kontrolu a bojišnica se proteže središtem grada.

Sirijska vlada i njezina saveznica Rusija počele su "humanitarnu pauzu" u posljednjem razarajućem napadu kako bi omogućili civilima da pobjegnu.

Slijedi nekoliko činjenica o Alepu.

Početak rata u Alepu

U travnju i svibnju 2011. tisuće studenata su prosvjedovale u gradu, nakon sličnih prosvjeda protiv vlade predsjednika Bašara al-Asada u drugim dijelovima Sirije u ožujku.

Prosvjedi su brutalno ugušeni, ali su pobunjenički borci preuzeli kontrolu nad nekoliko područja u okolici Alepa koje su koristili za ulazak u grad u srpnju 2012.

Vojska je uzvratila tenkovima i zadržala je kontrolu nad zapadnim dijelovima grada tako da je on ostao podijeljen. Ubrzo nakon toga uslijedili su prvi zračni udari na pobunjenička područja.

Strateška nagrada

Alep je drugi najmnogoljudniji sirijski grad. Više od 250.000 ljudi živi na područjima pod kontrolom pobunjenika a preko 1,2 milijuna u zapadnom dijelu koji je u rukama vlade.

Nalazi se na raskrižju ključnih cestovnih pravaca, tako da predstavlja stratešku nagradu za obje strane.

Ishod borbe za grad također će utjecati na pregovaračke pozicije ako se ikada nastave mirovni pregovori uz posredništvo UN-a.

Tromjesečna opsada

Od 17. srpnja pobunjenička područja su pod gotovo stalnom opsadom vojske nakon što su vojnici prekinuli posljednju rutu za opskrbu s drugog teritorija pod kontrolom pobunjenika.

Primirje koje je bilo na snazi od 12. do 19. rujna probudilo je nadu o dopremi humanitarne pomoći, ali to se nikada nije ostvarilo.

Vojska je 22. rujna pokrenula novu ofenzivu a sirijska vlada i Rusija gađale su pobunjenička područja iz zraka. Prestali su tek u utorak.

Prema podacima UN-a, oko 400 ljudi je ubijeno i više od 2.000 ranjeno otkako je pokrenuta ofenziva.

Rusija je priopćila da će jednostrano primirje u četvrtak trajati najmanje do 18 sati po srednjoeuropskom vremenu i da se može produljiti.

Sirijska vojska je priopćila da će trajati tri dana.

Razoreni grad

Veći dio nekoć razvijenog grada zračni udari i topnički napadi pretvorili su u pustoš.

Od prosinca 2013. vojska je bacila stotine bombi-bačvi, navodi Sirijski opservatorij za ljudska prava.

Pobunjenici su odgovorili otvaranjem raketne paljbe na četvrti pod kontrolom vlade.

Liječnici kažu da se znatno smanjila dostupnost medicinske srbi na pobunjeničkim područjima nakon što je nekoliko bolnica pogođeno u napadima.

Izaslanik UN-a za Siriju Staffan de Mistura upozorio je da bi istočni Alep "mogao biti u potpunosti uništen" ako ne prestane bombardiranje.

Drevni grad

Alep je jedan od najstarijih naseljenih gradova u svijetu i datira iz II. tisućljeća prije Krista. Nalazi se na UNESCO-vom popisu svjetske baštine od 1986. godine, a u njemu se posebno ističe citadela iz XII stoljeća, dragulj srednjovjekovne islamske arhitekture, koja je oštećena u eksploziji u srpnju 2015.

Dvije godine ranije u borbama je uništen minaret slavne džamije Ummayad iz 11. stoljeća.

Također je velika šteta nanesena drevnoj gradskoj natkrivenoj tržnici.

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se