Ako bismo podatak od 12,6 posto usporedili sa drugim zemljama, od 193 zemlje svijeta, Hrvatska bi zauzimala 142. mjesto, navodi pravobraniteljica pozivajući se na klasifikaciju zastupljenosti žena u nacionalnim parlamentima Interparlamentarne unije (IPU).
Pročitajte i ovo
Hrvatska daleko ispod prosjeka EU
Hrvatska je, upozorava, daleko i ispod prosjeka Europske unije od 28 posto žena u nacionalnim parlamentima, samo Mađarska ima manji udio žena (10,1 posto).
Udio od 12,6 posto zastupnica, najmanji je do sada, time je dodatno povećana osjetna neuravnoteženost spolne zastupljenosti u Saboru, izrazito naglašena i nakon izbora u studenom kada je izabrano samo 15,2 posto žena, najmanje do tada, ističe Ljubičić, komentirajući podatak da je na nedjeljnim prijevremenim parlamentranim izborima izabrano samo 19 žena, četiri manje nego u studenom 2015.
Takav loš rezultat, pravobraniteljica drži posljedicom krize u hrvatskom društvu "koje, po svim pokazateljima, ne sazrijeva u smjeru afirmacije ravnopravnosti spolova kao temeljne vrijednosti demokratskog uređenja te ne odgovara njenoj ustavnoj definiciji kao jedne od najviših vrednota ustavnog poretka".
Dio odgovornosti vidi i u političkim strankama, jer ih većina nije osigurala ravnopravnu participaciju žena i muškaraca u unutarstranačkim strukturama i na kandidacijskim listama.
Iako svjesna da bi se nakon rotacija koje će uslijediti u formiranju vlasti, postotak žena u parlamentu mogao povećati, pravobraniteljica ističe da su postignuti rezultati razlog za zabrinutost. "Gledajući u cjelini, žene se ne uspijevaju afirmirati kao prepoznatljive i ravnopravne sudionice na političkoj sceni. Unatoč relativno višem udjelu na izbornim listama (39,7 posto), ponovo su zauzimale lošija mjesta na njima, a svega 14,7 posto nositelja/ica lista bile su žene", navodi Ljubičić.
HDZ nije poštovao spolnu kvotu na 9 od 11 lista, Narodna koalicija na 6 od 10
Naglašava da se na nedjeljnim izborima ponovila situacija iz studenog kada na velikom broju lista nije ispunjena spolna kvota od najmanje 40 posto osoba jednog spola na listi (na 54 od ukupno 177 lista).
Posebno je, kaže, negativna okolnost, što dvije stranke odnosno koalicije s njaviše osvojenih mandata nisu poštivale tu kvotu na velikom broju lista - HDZ s partnerima to nije učinio na 9 od 11, a Narodna koalicija na 6 od 10 kandidacijskih lista.
Državno izborno povjerenstvo (DIP) dostavilo je Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova i Državnom odvjetništvu popis 54 kandidacijske liste te će Pravobraniteljica od DORH-a zatražiti pokretanje prekršajnih postupaka, najavila je Ljubičić.
Poručila je da će se u narednom razdoblju zauzimati da se preciznije uredi zakonodavni okvir koji propisuje obveze predlagatelja kandidacijskih lista, a posebno da se uz uvjet uravnotežene zastupljenosti od 40 posto uvede i uvjet tzv. par-nepar rasporeda (zip sustava) na kandidacijskim listama.
Pravobraniteljica će se također zauzimati da se političke stranke preciznije zakonom obvežu da u svoje opće stranačke akte unesu odredbe koje bi dugoročno trebale osigurati uravnoteženu zastupljenost žena i muškaraca u unutarstranačkim strukturama, pa tako i na kandidacijskim listama, navela je Ljubičić. (Hina)
