Milinovićeva reforma: Napredak ili obmana?!

Reforme hrvatskog zdravstva predviđaju uvođenje participacije od 15 kuna u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, te uvođenje jedinstvene stope od 20 posto participacije na bolničke usluge, izuzevši dijalizu, pri čemu će najveća participacija iznositi 3.000 kuna.

Pročitajte i ovo vlada panika Krajnjem jugu zemlje prijeti kolaps sustava: "Entuzijazam ne može trajati vječno" Očajni zbog siromaštva Prevarili Nepalce na crnom tržištu: Prodavali vlastite bubrege, rekli im da će im izrasti novi

Participacije bi pokrivale police dopunskog zdravstvenog osiguranja koje bi bile povećane kod zaposlenih na 80 kuna i umirovljenika s višim primanjima na 50 kuna.

Višu policu od 10 do 40 kuna od iduće bi godine tako plaćalo oko 415 tisuća zaposlenih s primanjima višim od 5.200 kuna dok bi dosadašnji iznos police od 80 kuna i dalje ostao isti za 1,1 milijun osiguranika s primanjima manjima od 5.200 kuna. Među zaposlenima je i 115 tisuća onih s najnižim primanjima čije bi dopunsko osiguranje plaćala država.

>> 'HDZ uvodi porez na bolest i starost' 

>> Milinović neće povući prijedlog reforme zdravstva

Promjene u sustavu dopunskog očekuju i 20.095 umirovljenika s mirovinama većim od 5.200 kuna, čija bi polica bila skuplja od sadašnjih 50 kuna. 

No, Milinović napominje kako će milijun umirovljenika, među kojima je i 335 tisuća onih koji su oslobođeni plaćanja, zadržati isti status -policu dopunskog i dalje će plaćati 50 kuna i bit će im dovoljna za pokriće svih participacija.

Prosječna hrvatska obitelj mjesečno bi u zdravstveni proračun uplaćivala 2.766 kuna, a godišnje čak 33.192, 00 kn. Na godišnjoj razini to je šest i pol prosječnih plaća Umirovljenike, međutim, očekuje plaćanje zdravstvenog doprinosa i to na način da bi oni s mirovinom između 2.600 i 5.200 kuna izdvajali 2 ili 3 posto doprinosa, dok bi svi iznad 5.200 kuna plaćali 5 posto zdravstvenog doprinosa.

Za sve s mirovinom do 2.600 kuna (polovica prosječne plaće) doprinos bi plaćala država, a takvih je, ističe ministar Milinović, najviše tj. oko 870.000.

'Ako idete na operaciju žuči i boravite u bolnici deset dana, a prije toga napravite pretrage, platit ćete oko 1.500 kuna. Ako imate policu zdravstvenog osiguranja u HZZO-u, umirovljenici 50 kuna, zaposleni 80 kuna, riješeni ste participacije. Što se tiče umirovljenika, Republika Hrvatska će zaštititi gotovo 900.000 od oko 1.066.000 umirovljenika, a oni čija mirovina iznosi 2.600 i 5.200 kuna, bit će 2 do 3 posto. Oni s mirovinom iznad 5.200 kuna platit će 5 posto više', objasio je Milinović.

Koliko će konkretno izdvajati umirovljenici?

'Umirovljenik samac, prosječne mirovine od 2.601,00 kn, na mjesec za zdravstvo bi izdvajao 158 kn, a godišnje 1.896 kn. Dvočlane umirovljeničke obitelji s jednom starosnom mirovinom od 4.121, 97 kn te invalidskom mirovinom od 3.763,28, na mjesec bi izdvajale 538,30 kn, a na godinu 6.459,6 kn.

Koliko će konkretno izdvajati prosječna obitelj?

Prosječna hrvatska obitelj mjesečno bi u zdravstveni proračun uplaćivala 2.766 kuna, a na godinu čak 33.192, 00 kn. 'Na godišnjoj razini to je šest i pol prosječnih plaća', izačunali su SDP-ovci. 

Uvođenja zdravstvenog doprinosa za umirovljenike Milinović objašnjava potrebom da se teret financiranja zdravstva raspodijeli jednako među svim građanima.

Među izvore financiranja ući će, prema sadašnjem prijedlogu, i uvođenje zdravstvenog doprinosa na duhan, zbog visokih troškova od 3 milijarde kuna za liječenje bolesti povezanih s pušenjem. Tima se predviđa poskupljenje cigareta u iduće tri godine za sedam kuna. Na taj bi način 2009. godine kutija cigareta poskupjela 5 kuna, 2010. dodatno za kunu, te 2011. za još jednu kunu.

Milinović je najavio da će država plaćati zdravstveni doprinos za sve kategorije koje predviđa članak 67. Zakona o zdravstvenom osiguranju što uključuje osobe s invaliditetom, nezaposlene, hrvatske ratne vojne invalide, dok bi svih plaćanja u zdravstvu bili oslobođeni samo djeca i trudnice.

Prijedlog zdravstvene reforme predviđa i niz promjena u organizaciji i načinu financiranja zdravstvene službe, promjene u financiranju primarne zdravstvene zaštite, bolničkog sustava, bolovanja itd. Što se tiče opće prakse, stimulirat će se radnici te kažnjavati 'neradnici' među liječnicima, odnosno 'neradnici' će umjesto dosadašnjih 548.000 kuna na godinu, dobiti 216.000 kuna.

Kritike prijedloga reforme

Moguće uvođenje obveznog zdravstvenog doprinosa za umirovljenike Hrvatska stranka umirovljenika smatra nedopustivim pokušajem udara na najranjivije i najsiromašnije građane. U toj stranci tvrde da kao koalicijski partner nisu upoznati s namjerama Vlade o načinu provođenja zdravstvene reforme te da nitko od članova zastupničkog kluba HSLS-HSU nije bio nazočan prošlotjednim prezentacijama buduće reforme.

U SDP-u kažu kako nije riječ o reformi, nego o HDZ-ovu uvođenju poreza na bolest i starost. 'Reforma dijeli društvo na bogate i siromašne čime se ugrožava najsiromašniji dio društva. Amerikanizacija zdravstvenog sustava dugoročno će još više produbiti podjele u društvu na one koji će pravo na zdravlje ostvariti i one koji to neće moći', tvrdi Milanka Opačić.

Prijedlogu se usprotivio i Hrvatski liječnički sindikat koji smatra da nudi samo parcijalna rješenja koja se odnose na financiranje sustava, ali ne i rješenja gorućih problema u zdravstvu te odgovor kakve će koristi od zdravstvene reforme imati građani. Predsjednik HLS-a, Ivica Babić upozorava na potplaćenost i sve veći nedostatak medicinskog kadra, a posebice liječnika, za što prijedlog reforme ne nudi ni kratkoročna ni dugoročna rješenja. 

'Doista je nevjerojatno da u trenucima pojačane globalne recesije i najavljenih oštrih mjera protiv siromašenja, u vrijeme kad u cijelom svijetu pobjeđuju političke opcije koje vraćaju opće i javno zdravstvo, ova Vlada drži normalnim predložiti da pregled kod liječnika opće prakse stoji 15 kuna, specijalistička pretraga oko 50 kuna, dan u bolnici oko 100 kuna', ističe u priopćenju Sindikat umirovljenika Hrvatske. U sindikatu traže hitno povlačenje zakonskih izmjena te najavljuju, bude li potrebno, različite oblike građanske neposlušnosti te otvorenu sindikalnu i javnu borbu. 

'Više od četiri milijuna ljudi ostaje pod istim uvjetima', tješio nas je ministar Milinović u Dnevniku Nove TV prije nekoliko dana, ali danas na račun prijedloga reforme kritike pljušte sa svih strana, stoga nas zanima i Vaše mišljenje.