''Zanimljivo je što može jedan otok. Moramo se ugledati na njih''

Prijedlog programa provođenja preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata na području Republike Hrvatske u 2017. godini predstavio je ministar Medved.

tri vijesti o kojima se priča Stigao sa suprugom FOTO/VIDEO Plenković na svečanoj večeri u Elizejskoj palači: Macron spomenuo Jean-Michela Nicoliera, ali i bocnuo Hrvatsku putovanje u Hrvatskoj Beograđanku šokirao potez žene u Zagrebu, evo što se dogodilo na kolodvoru: "Ni na kraj pameti mi nije bilo da će to napraviti" Ozbiljan problem Svaki dan u Hrvatskoj s posla izostane gotovo 75.000 radnika! Liječnica uočila jedan trend

''Skrb o zdravlju branitelja jedno je od prioritetnih područja rada ministarstva. Uzimajući u obzir da je lani umrlo u prosjeku 9 branitelja dnevno proveden je pilot projekt preventivnih sistematskih pregleda. Pregledana su 823 branitelja. Predlažemo nastaviti provoditi ovaj projekt na području cijele RH'', rekao je Medved. ''Radi se o hrvatskim braniteljima koji su u ratu sudjelovali s više od 1500 dana u brobenom sektoru'', dodao je.

''Tijekom 2018. i 2019. planiramo nastavak ove provedbe i na hrvatskim braniteljima s manjim brojem dana provedenih u borbenom sektoru'', kaže.

Ćorić o kolektivnim ugovorima

Prijedlog smjernica za pregovore o sklapanju kolektivnih ugovora koji se primjenjuju na zaposlenike u državnoj službi i javnim službama predstavio je ministar Ćorić.

''Kao što smo rekli, nastavljamo socijalni dijalog'', rekao je Plenković.

Ćorić je rekao da smjernice odnose na postupanje središnjih tijela državne uprave. Dodao je kako se njima uređuju glavna načela kolektivnog pregovaranja i nositelji aktivnosti.

''Iz perspektive Vlade ovo bi trebao biti korak naprijed u vođenju kolektivnih pregovora. Kolektivnom pregovaranju želimo pristupiti na sustavan način'', rekao je Ćorić i dodao da će smjernice pridonijeti da se postupak vodi na bolji način.

Za decentralizirane funkcije lokalne uprave 2,19 milijardi kuna

Vlada je na sjednici u četvrtak donijela uredbu o načinu financiranja decentraliziranih funkcija, odnosno rashoda koje jedinice lokalne i regionalne samouprave imaju uslijed financiranja školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva, a za što je u ovogodišnjem državnom proračunu osigurano 2,19 milijardi kuna.

Riječ je o uslugama čije je financiranje posebnim zakonima za osnovno i srednje školstvo, socijalnu skrb, zdravstvo i vatrogastvo preneseno na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno županije, gradove i općine, a financiraju se iz dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije.

Uz tu uredbu, donesene su i odluke o kriterijima i iznosima pomoći po pojedinim decentraliziranim funkcijama, pa je tako gotovo polovina ukupnog iznosa, odnosno 850,9 milijuna kuna namijenjeno za financiranje osnovnog školstva.

Za potrebe srednjih škola i učeničkih domova predviđen je iznos od gotovo 420 milijuna kuna, a za zdravstvene ustanove 373 milijuna kuna. Za financiranje rashoda centara za socijalnu skrb i troškova ogrjeva korisnicima koji se griju na drva predviđeno je 95,16 milijuna kuna, za domove za starije i nemoćne osobe 153 milijuna kuna, a za javne vatrogasne postrojbe 302,8 milijuna kuna.

Vlada je donijela i odluku o preoblikovanju Agencije za opremu pod tlakom u trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću, „Oprema pod tlakom“ d.o.o.

To bi društvo i dalje obavljalo djelatnost pregleda i ispitivanja opreme pod tlakom visoke razine opasnosti, no nakon preoblikovanja obavljalo bi ih kao profitno trgovačko društvo, koje bi se financiralo vlastitim prihodima i time bi se rasteretio državni proračun za oko 5 milijuna kuna, koliko sada iznose rashodi te agencije.

Za poticanje zapošljavanja 1,5 milijarda kuna

Vlada je u četvrtak u hitnu saborsku proceduru uputila prijedloge zakona kojima s ukupno 1,5 milijardom kuna želi potaknuti zapošljavanje mladih, dugotrajno nezaposlenih te nezaposlenih s nižom stručnom spremom.

Saboru su upućeni prijedlog zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, izmjene Zakona o poticanju zapošljavanja i prijedlog o prestanku važenja Zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta, a ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić ističe kako se njima omogućava redefiniranje mjera aktivne politike zapošljavanja s kojim treba krenuti što je prije moguće.

"Naša je namjera već početkom ožujka krenuti s ovi mjerama u ukupnom iznosu od 1,5 milijarde kuna čime mislim da ćemo dati snažan poticaj zapošljavanju nezaposlenih osoba u Hrvatskoj, prije svega mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba", rekao je.

Premijer Andrej Plenković naglašava kako je smanjenje nezaposlenosti jedna od glavnih ciljeva iz Vladinog programa te kaže da će se Banski dvori potruditi da mjere i ta 1,5 milijarda kuna budu korisne kako bi se riješili problemi dugotrajno zaposlenih, nezaposlenih mladih i onih s s nižom stručnom spremom.

Tako se prijedlogom zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, među inim, olakšavaju procedure pravnim i fizičkim osobama za obavljanje djelatnosti u vezi sa zapošljavanjem jer ubuduće više neće trebati ishoditi prethodnu dozvolu nadležnog ministarstva, propisuju se i posebne visine novčane pomoći, a omogućava se i dobrovoljno osiguranje za slučaj nezaposlenosti članova posade broda u međunarodnoj plovidbi plaćanjem posebnog doprinosa na temelj ugovora sklopljenog sa Zavodom za zapošljavanje.

Izmjenama zakona o poticanju zapošljavanja redefiniraju se uvjeti koje moraju ispuniti osobe za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja odnosa, a odnose se na dob i razinu obrazovanja.

Predlaže se da se to pravo ograniči na dobnu skupnu do 30 godina, a njezin obuhvat proširuje se na sve nezaposlene osobe sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem.

Prestanak važenja Zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta Vlada predlaže jer je u potporu za skraćivanje radnog vremena, u nešto više od dvije godine od njezinog donošenja (7. kolovoza 2014. godine do kraja 2016. godine), bio uključen tek 321 radnik kod 18 poslodavaca, a ni jedan poslodavac nije koristio potporu za obrazovanje i osposobljavanje.

Zahtjev za legalizaciju moći će se predati do sredine 2018.

Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedlog zakonskih izmjena koje će ponovno omogućiti predaju zahtjeva za ozakonjenje nelegalnih građevina, i to do 30. lipnja 2018. godine, no nije riječ o novoj legalizaciji, jer se ovaj rok odnosi samo na osobe koje su pravo na predaju zahtjeva imali i 2012. godine.

Takav prijedlog izmjena i dopuna Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković, donosi se zbog velikog broja neriješenih slučajeva, a kako bi se izašlo u susret građanima da riješe taj problem.

Resorni ministar Lovro Kuščević pojasnio je da se ponovno otvaranje roka za podnošenje zahtjeva za ozakonjenje odnosi samo na građevine koje su na snimkama iz 2011. godine.

"Dakle, nema nove legalizacije, već se onima koji su i kod stupanja na snagu Zakona, u kolovozu 2012. imali to pravo, ali nisu uspjeli u roku predati zahtjev", istaknuo je Kuščević.

Predložene su i promjene u Zakonu o prostornom uređenju, radi usklađivanja s EU direktivom 2014/89/EU o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja, a njima se omogućava prostorno planiranje u zaštićenom ekološkom i ribolovnom pojasu (ZERP) i epikontinentalnom pojasu.

Izmjene na području tržišta plina

U saborsku proceduru upućen je i prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu plina, kojim se, po riječima ministra zaštite okoliša i energetike Slavena Dobrovića, donosi hitno uređivanje rokova oko zakupa kapaciteta skladišta plina.

Time se, ističe Dobrović, izbjegava opasnost poteškoća koje bi mogle doći u skladištenju i opskrbi plina kućanstava u slijedećoj sezoni grijanja.

Naime, pojasnio je, prema važećem zakonu od 1. travnja prestaju važiti sve odluke Vlade kojima se uređuju odnosi na tržištu plina te se stoga predlaže novi model regulacije tržišta plina na način da njegovo ministarstvo u suradnju s Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom (HERA) i Operatorom tržišta plina raspisuje i provodi natječaje za određivanje opskrbljivača na veleprodajnom tržištu plina. Odluku o odabiru nakon provedenog javnog natječaja provest će Vlada, i to na određeno vremensko razdoblje.

Jedna od obveza opskrbljivača na veleprodajnom tržištu bit će da odrede maksimalnu cijenu plina za kućanstva kako bi se građani zaštitili od prekomjernih cijena", naglasio je Dobrović.

Također, dodao je, ukida se o obveza proizvođača plina da cjelokupnu proizvedenu količinu plina prvenstveno ponude opskrbljivačima za područje Hrvatske. Time u potpunosti otvaramo domaće tržište plina, zaključio je Dobrović.

 Plenković podsjetio na prethodni tjedan

''Evo nekoliko napomena o par zanimljivih zbivanja od protekle sjednice. Neformalno europsko vijeće bilo je na Malti. Mnogi od vas su već bili na nizu sastanaka. Zanimljivo je što može jedan otok, moramo se malo ugledat na Maltu. Glavno pitanje je bilo pitanje migracija, srednja mediteranska ruta.

Ono što je također bilo važno je promijenjeni međunarodni kontekst, novo svjetlo u transatlantskim odnosima.

Vraćajući se na unutarnje teme, želim se zahvaliti zbog otvaranja dijela dionice ceste do Bedekovčine, vrijedan projekt povezivanja zagrebačkog prestena. Pozdravljam vrlo učinkovit rad i ministarstva graditeljstva i regionalnog razvoja oko energetske obnove više zgrada'', rekao je, među ostalim, na početku sjednice Andrej Plenković.

''Vidjeli smo i podatke koji su ponovno u statističkom pogledu jako dobri, u pogledu rasta BDP-a. Nastojat ćemo konkretne životne teme stavljati u prvi plan'', kaže Plenković. (Hina)