'Potaknuli ste mržnju prema Crkvi, jesu li na redu uhićenja svećenika?!'

Na samom početku sjednice izglasana je primjena hitnog postupka o izmjeni Zakona o stambenoj štednji i državnih poticaja za stambenu štednju. Isto je odlučeno i za Zakon o volonterstvu, Zakon o cestama te još neke zakone i odredbe.

Pročitajte i ovo lom u stranci Udarac Raspudićima! Napuštanjem Mosta ostaju bez novca iz proračuna, samo je jedan način da ga dobiju izvješće DIP-a Samo jedan mlađi od 30: Objavljeno tko su najmlađi i najstariji izabrani zastupnici i zastupnice

Prvo pitanje postavio je zastupnik Milorad Pupovac premijeru Milanoviću. Njega je zanimalo što Vlada RH misli napraviti po pitanju ponovnog postavljanja spomenika Nikoli Tesli koji je 1992. godine miniran i uklonjen. Upitao je premijera postoji li mjesto na kojem 'Nikola Tesla je jedan od rijetkih ljudi koji su baština čovječanstva, Dva su mjesta u RH koja bi po meni trebao imati spomenik, to je Zagreb i Gospić, tj. Smiljan. Kada je Gospić u pitanju, ja mogu samo pozvati lokalnu vlast da naprave nešto sa svoj grad, za Hrvatsku. Tu se ne radi o priznanju nego o optimalizaciji resursa. Žao mi je zbog toga', rekao je premijer i pozvao lokalnu vlast Gospića da u centru grada nađu mjesto za Teslin spomenik.

HDZ-ov Željko Reiner također je postavio pitanje premijeru Milanoviću, a ono se ticalo jedne od najaktualnijih tema - zdravstvenog odgoja. 'Hoćete li i dalje bezuvjetno podržavati stavove spolnog odgoja i to na način na koji je ministar preko noći nametnuo', pitao je Reiner i dodao kako ni on ni HDZ nisu protiv zdravstvenog odgoja, ali smeta ih 'kukavičje jaje' koje je u taj predmet ubačeno, pritom misleći na učenje o rodnoj ravnopravnosti i ostatku modula spolnog odgoja. 'Namećete vlastite stavove i ideologiju, bez uvažavanja drukčijih pristupa. Hoće li poslušati glas naroda i promijeniti neprihvatljivi sadržaj?', zanima zastupnika Reinera.

'Naša djeca imaju pravo sami donositi odluke'

'Da ne zlorabite pojam glas naroda, ni vi ni ja ne možemno govoriti što je glas naroda. Možemo se pozvati na neke ankete koje govore suprotno ovome što vi govorite. Što se tiče 4. modula zdravstvenog odgoja, spolnog odgoja, nažalost je nekim ljudima i dan danas to tabu, meni je to važna stvar. Pogrešno tumačenje kurikuluma je zlonamjerno', rekao je Milanović i pozvao zastupnike da poslušaju govor predsjednika Obame prije nekoliko dana koji se dotaknuo i rodne ravnopravnosti. 'Naša djeca imaju pravo sami donositi odluke i odgovorno se ponašati', rekao je premijer i dodao kako je spreman istu stvar ponoviti još 20 puta. Zastupnik Reiner nije bio zadovoljan odgovorom te je optužio Vladu da izbjegava dijalog.

>> Leko o sporu oko zdravstvenog odgoja: Volio bih da građani znaju u čemu je spor i što tko zastupa

Vesna Fabijančić Križanić postavila je pitanje ministru financija Slavku Liniću, a ticalo se Zakona o predstečajnoj nagodbi. 'Od 1. listopada predstčajnu nagodbu pokrenulo je svega 1400 tvrtki,a najavljivalo se 20.000. Što je dovelo do toga da je taj broj tako pao?', pitala je zastupnica Križanić

'Najveći problem gospodarstva je nelikvidnost koja bilježi ogroman broj subjekata. Ona je dovela do toga da su vlastiti kapitali u trgovačkim društvima pali i ispod 15 posto, a ostalo su dugovi kod banaka. Pokušavamo riješiti taj problem pa smo uveli i reprogramiranje pa i uz mogućnost otpisa kamata. No ni to nije bilo dovoljno. Zato je Vlada predložila novi zakon koji je polučio rezultate, pa smo krenuli sa predstečejnim nagodbama. Taj zakon daje rezultate, ali evidentno je da nitko na vrijeme nije podnio zahtjeve. Prije nekoliko dana imali smo brojku od više od 3000 zahtjeva u kojima radi 23.000 zaposelnih. Zakon će dati rezultate. Vlada se pripremila', odgovorio je ministar Linić.

Branko Hrg postavio je pitanje također premijeru Milanoviću. 'Prije 4 mjeseca HSS je Vladi uputio jedan zahtjeva da se smanji PDV na hranu. Koji je poduprlo i 50.000 građana potpisima. Ako nije bilo dovoljni 50.000 potpisa i potpore sindikalnih čelnika je li onda možda dovoljan pokazatelj odlazak hrvatskih građana preko granice po osnovne živežne namirnice. Hoće li Vlada i kada smanjiti PDV na hranu?', zanimalo je zastupnika HSS-a Hrga.

'Nećemo smanjiti porez na hranu'

Vlada nije uvodila nove namete osim povećanog PDV-a prije godinu dana. Sve ostalo je smanjeno i rekli smo da će teret morati podnijeti građani. Nećemo smanjiti porez na hranu jer bi to bilo populističko ponašanje. Kad ste vi već takvi populisti kako onda niste skupili više od 50.000 potpisa? Ovakvim avanturističkim potezima Vlada neće kupovati građane', oštar je bio premijer.

Prošle godine za zapošljavanje u poljoprivredi uvedeni su vaučeri za sezonski rad. Zastupnika SDP-a Sašu Đujića zanimalo je koliko je vaučera prodano budući da se iz njih namiruju neki doprinosi. 'Mjera vaučera u poljoprivredi je iznimno dobro primljena i kod poslodavaca i onih koji su godinama radili na crno. Prodano je 363.000 vaučera, a preko njih je radilo više od 60.000 ljudi u Hrvatskoj. S time smo omogućili da svi oni koji su radili nelegalno sada rade legalno i ne moraju više trčati preko njiva i vinograda kada dođe inspekcija', odgovorio mu je ministar rada Mirando Mrsić.

'Prije nešto više od godinu i 2 mjeseca preuzeli ste vlast. U tom trenu imali smo gospodarski rast i pad nezaposlenosti u posljednja dva kvartala, prognozirali ste rast, a ostvarili pad. Rekli ste da nikada ništa niste obećavali. Sve nas zanima kako mislite ostvariti rast od 1,8 % u 2013. i kako planirate smanjiti nezaposlenost?', pitao je premijera zastupnik Domagoj Ivan Milošević.

'Nisam nikada rekao da nisam ništa obećao, ali to je uobičajeno da vadite stvari iz konteksta i pokušavate podvaliti. To je grupno obilježje. Mi smo dali realna obećanja da ćemo uvesti reda u državu, da ćemo omogućiti rad i poštenu plaću za rad. Mi na tome radimo. Mjere fiskalne konsolidacije smo proveli za što je trebalo imati hrabrosti. Rast od 1,8 posto ćemo ostvariti teško. Ali ćemo ostvariti rast. Uvodimo red uz poštivanje ljudskih prava, a reda u državnim financijama ima više, a bit će ga još više', odgovorio je premijer.

Zastupnik Laburista Dragutin Lesar upitao je premijera Milanovića jesu li mu guverner HNB-a i Boris Vujičić i predsjednik Josipović uputili inicijativu za postizanje općeg društvenog konsenzusa. 'Kad se poziva na konsenzus treba vidjeti i koja odgovornost stoji iza toga. Guverner ima odgovornost za monetarnu politiku, on je u nogometnom žargonu bek i obrana, a vlada igra vezu i zabija golove. Predsjednik Republike tu vrstu ovlasti nema. Vlada je političko tijelo koje donosi odluke i pokušati njima dobiti naklonost oporbe. Drugačije ne ide. Kada je u pitanju monetarna politika, budite konkretni s pitanjima. Konkurentnost se podiže na njemački način. Budite oprezni jer su okviri u monternoj politici vrlo suženi. Igranje s odnosom kune i eura može biti opasno', upozorio je premijer zastupnika Lesara.

'Jesu li se Srbi u Vukovaru i prije rata koristili ćirilicom ne znam i ne zanima me'

'Vukovarska prošlost ima tisuće razloga koji govore da za uvođenje ćirilice još nije vrijeme. Hoće li Vlada i vi osobno razmotriti mogućnost odgode ovog zakon kako bi se ljudima dalo da razgovorom i u dogovoru sami spoznaju i donesu odluku o uvođenju ćirilice', pitao je Milanovića zastupnik Zvonko Milas.

'To je pitanje i ispravne i uspravne državne koja poštuje svoje zakone i koja i u Vukovaru provodi svoje zakone. Jesu li se Srbi u Vukovaru i prije rata koristili ćirilicom ne znam i ne zanima me. Mi smo jedini narod zapadnog kršćanstva koje ima svoje pismo - glagoljicu. To nema nitko osim Hrvata. Mi kao takav narod koja baštini svoje pravo osporavamo pravo Srbima da se koriste svojiim pismom? To mi nije prihvatljivo. Mi imamo glagoljicu. To je naše. Srbi imaju ćirilicu. Što će koristiti to je njihova stvar. Imali smo razlog da to stavimo u Ustav, zato što je to dobro, onda to moramo i poštivati', rekao je Milanović.

Zastupnik HSU-a Željko Šemper tražio je od ministra pravosuđa Orsata Miljanića da se da se pronađe rješenje za ovrhe koje umirovljenicima progutaju i trećinu mirovine. Upozorio je i kako ovrhe ne mogu biti iznad zakona i Ustava.

'Svjesni smo problema i on je jedan od stvari s kojima se nastojimo nositi. U izmjenama zakona te stvari više nisu moguće. Propisano je u kojim se situacijama ovrha uopće ne može provoditi. Izričito smo zabranili da dužnik daje suglasnost da mu se može ovršiti više od trećine. Ono što je naš problem su prethodna zakonska rješenja koja su to dopuštala. Mi sada kod provedbe tražimo način da se to ne provodi. Moramo se pobrinuti za one predmete koji su bili prije. Rješenje nije lako, ali radimo na tome i uskoro bi ga trebali imati', odgovorio je ministar Miljanić.

'U prošlom sistemu svi zaposleni su izdvajali za stanogradnju. Neki su dobili stan, neki ništa. Je li moguće ispraviti nepravdu za sve one koji su izdvajali, a nisu dobili ništa?', upitao je zastupnik Jakša Baloević.

'Do 90-. godine je postojala odredba da se 4 posto plaće izdvaja za stambenu štednju. To je bila prošlost koja je završila novim zakonskim rješenjima i samim time nema nikakvih obveza za povrat', odgovorio je Linić.

'Smanjili smo uvoz hrane'

HDSSB-ov Ivan Drmić imao je pitanje za ministra poljoprivrede Tihomira Jakovinu. 'Koja je strategija ove vlade za razvoj poljoprivrede i prehrambene industrije na području RH. 2011. tu je radilo oko 312.000 ljudi, siguran sam da se taj broj sada smanjio najmanje za trećinu..', konstatirao je Drmić i apelirao na problem prekomjernog uvoza hrane. 'Slažem se da je Hrvatska prekomjerni uvoznik hrane, u 2012. uvezli smo 1.1 milijardu kuna hrane više no što smo izvezli. Smanjili smo malo uvoz. Mali pomak, ali nedostatan i dalje. Hrvatska je veliki uvoznik. To je rezultat strukturnih slabosti i loše politike vođene godinama. Mi radimo na uređenju tržišta, na ustroju inspekcijskih službi, na potporama. Radimo na povećanju konkurentnosti', rekao je ministar Jakovina.

'Zbog čega je dolazilo do blokada u čišćenju popisa birača? Zašto to do sada nije učinjeno? U kakvom je stanju on zatečen te kakvo stanje očekujete do lokalnih izbora?', upitao je ministra Arsena Bauka zastupnik Damir Rilje.

'Prošle godine je stvoren okvir da se uvede red u popis birača. Da to bude jedna evidencija koja više neće izazivati kontoverze. Do sada nije postojala dovoljna politička volja niti dovoljan pritisak da se ovo sredi' rekao je ministar Bauk i dodao kako će popis birača biti prilično sređen do lokalnih izbora, a za sljedeće parlamentarne izbore bit će točan.

'Ispunili smo svih 10 točaka potrebna za pristup EU'

'Kako teče proces ratifikacije? Što je sve napravljeno i kakvo je stanje s još 5 ratifikacija koje čekamo?', upitao je HNS-ov Petar Baranović ministricu vanjskih i europskih poslova Vesnu Pusić. 'Od 27 zemalja članica koje moraju ratificirati naš pristupni ugovor za sada su to učinile njih 22, zadnja prekjučer Velika Britanija, potrebna je još suglasnost kraljice, ali parlamentarna procedura je završena. U monitoring izvještaju stoji kako smo ispunili svih 10 točaka koje su od nas tražene. Donedavno je taj broj bio na 8. Sada smo ih sve ispunili. U četiri od 5 zemalja od kojih još čekamo ratifikaciju je procedura započeta. Njemačka je to pomaknula za mjesec dana ranije. Jedino nije započeto sa Slovenijom gdje smo imali pet različitih inicijativa vezano uz problem Ljubljanske banke. Naši stručnjaci se sastaju 29. sjećnja, a i ja imam dogovoren sastanak s njihovim ministrom vansjkih poslova i moram reći da mi se čini da imamo relativno velike šanse da se to brzo riješi', rekla je Pusić.

SDP-ov Franko Vidović pitao je ministra branitelja Freda Matića o pomacima nakon objave registra branitelja te o samim motivima za njegovu objavu. Matić mu je odgovorio kako je najpozitivniji pomak da građani upoznaju najčasniji dio rata te kako nije bilo mogućnosti za negativne efekte objave registra budući da nema novih optužnica niti uhićenja branitelja na granicama.

Mjere poticanja u turizmu i njihov utjecaj zanimale su zastupnika Ivu Jelušića. 'Pitanje konkurentnosti je ključan izazov hrvatskog turizma, snizili smo stopu PDV-a na prehranu i pića na 10 posto. Neke druge zemlje, Francuska, Njemačka, Švedska učinile su to nedavno prije nas. Isti efekti su se tamo dogodili. Došlo je do sniženja, cijena, većih investicija i veće zaposlenosti. Nema razloga da se sve to ne dogodi i u Hrvatskoj. Privatni investitori najavli su dvostruko više investicija nego što je to bilo u prošloj godini. Što se cijena tiče, one se formiraju slobodno, no već je dogovoreno smanjenje cijena za domaća vina i mineralne vode, jedna hotelska kompanija također', rekao je ministar Veljko Ostojić iskazujući zadovoljstvo provedenim mjerama.

Dolazi li nakon Stepinca Jezerinac?

HDZ-ov Josip Đakić upitao je ministra obrane Kotromanovića o smanjenju broja vojnih kapelana. 'Mi mijenjamo pravilnik. U južnoj brigadi u Kninu imamo dva kapelana, a to je nepotrebno. Smanjit ćemo samo tri kapelanije i to sve u dogovoru s biskupom. Mi nemamo nikakvih problema s tim i ne dovodimo u pitanje odnose sa Svetom stolicom. Žao mi je što me se sada stigmatizira, ali mislim da to našoj vojsci sada treba', rekao je Kotromanović, no Đakić nije bio zadovoljan odgovorom. 'Svima nam jasno kako je nekima u Vladi buknula mržnja prema Crkvi. Jasno je kuda vozi vaš razum. Potaknuli ste izjave mržnje protiv katoličke Crkve. S pravom se možemo pitati što je sljedeće na redu, je li na redu uhićivanje svećenika i biskupa? Da li nakon Stepinca dolazi Jezerinac?', upitao je Đakić čime je 'zakuhao' atmosferu u sabornici.

Zastupnika Zlatka Komadinu zanimalo je kada će biti nastavljena proizvodnja u Dina Petrokemiji i kada će radnicima biti isplaćene zaostale plaće.

'Otkada je Vlada privatnom investitoru dala jamstvo ono što je vlada na sebe preuzela napraviti je i oiguranje količine električne energije što je i odrađeno. Angažirali smo se i radimo na tome da im se omogući jeftiniji plin, razmatra se i što sa zemljištem budući da bi na tom mjestu trebao niknuti LNG terminal. Radnici Dine su izrazili nezadovoljstvo jer im investitor ne isplaćuje plaće za pripremu proizvodnje. Tek početkom drugog mjeseca imat ćemo jasnu viziju onoga što turski investitor planira učiniti', odgoovorila je zamjenica ministra gospodarstva.

HDZ-ov Tomislav Ivić upitao je ministra Predraga Matića što će učinit po pitanju toga da u registru branitelja piše da je Matić u vojsku ušao 15. lipnja 1991. godine, a ušao je 3. rujna 1991. godine. Zanima ga hoće li Matić vratiti suvišne bodove. 'Hvala vam što su svom pitanju reklamirate moju knjigu. Ja vjerojatno nisam zdrav kao neki koji ovdje sjede, ipak sam bio u logoru, ali nisam ni potpuni luđak. Pa moje ime je prvo objavljeno u registru i na to sam ponosan. Pitaju se tko sam ja i kako mi stati na kraj. Nadam se da mi nećete stati na kraj kao što ste stali na kraj Dušanu Miljušu, Igoru Rađenoviću ili supruzi Željka Sabe. A vi gospodine Iviću isto imate višak ratnih dana. Predavali ste obranu i zaštitu, a pisali su vam se borbeni dani', oštar je bio Matić.

'Govorim li ja hrvatski ili armenski?'

'Najavili ste veliki investicijski 'boom', no pokrenuta je samo investicija Zračne luke Zagreb. radnici Zračne luke Zagreb mjesecima ne mogu dobiti na uvid koncesijski ugovor i zašto im se uskraćuje pravo da steknu do 10 posto dionica koje im je omogućila vlada', pitao je zastupnik Jasen Mesić.

Premijer Milanović ocijenio je kako zastupnik Mesić nije sam postavio ovo pitanje. 'To se događa kada postavljate pitanja o materiji koju ne poznajete. Niste u pravu. Ekonomska logika vam je na razini zakopane lopate. Prvo treba riješiti papire, a tu nije napravljeno ništa. Morali smo prvo sve urediti. Vlada je učinila sve, uključujući i izvlaštenje i imamo čiste papire. Zašto radnici ne mogu dobiti ugovor na uvid, ne znam jer ne znam što je tajno', rekao je premijer upitavši usput govori li on hrvatski ili armenski kada ga je zastupnik Mesić upitao što misli pod time da nije sam napisao pitanje.

>> Saborski odbor: Dadilje u zakonske okvire

Hrvatski sabor danas je započeo prvo zasjedanje u 2013. godini, na 7. sjednici čije je trajanje planirano četiri tjedna. Predloženi dnevni red sjednice broji 44 točke (17 točaka sa zadnje prošlogodišnje sjednice i 27 novih), no već je na samom početku nadopunjen novim točkama.

Nova sjednica uobičajeno počinje aktualnim prijepodnevom, tijekom kojega će članovima Vlade pitanja postavljati 40-tak zastupnika. Nakon 'aktualca' uslijedit će rasprava o Vladinom prijedlogu novoga Zakona o dadiljama u prvom čitanju.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook