Obavijesti Video Pretražite Navigacija
U logoru Jadovno ubijeno 40.123 ljudi

'Ustaše nisu ubijale iz osvete, nego one koji su bili drugačiji'

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Na predstavljanju dvotomne knjige Đure Zatezala o ustaškome logoru Jadovnu ('Jadovno - kompleks ustaških logora 1941' i 'Jadovno - zbornik dokumenata') upozoreno je na potrebu da se budućim naraštajima ostavi dokumentarna istina o logorima iz NDH kako se zločin ne bi zaboravio i više nikada ponovio.

Zatezalo je 30 godina bio direktor Povijesnog arhiva u Karlovcu, a 1965. od Instituta za povijest radničkog pokreta, kojemu je tada na čelu bio dr. Franjo Tuđman, dobio je zadatak da istraži koliko je bilo žrtava u ustaškome logoru Jadovnu, u blizini Gospića. Na istraživanju je radio sve do početka 1992. godine.

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna Komemorativni skup U Jadovnom odana počast žrtvama ustaškog terora Slika nije dostupna Komemoracija žrtvama logora Jadovno 'Oduprijet ću se svima koji nas žele učiniti taocima ustaškog dijela povijesti'

Logor Jadovno na nekoliko je lokacija (Slano - otok Pag, Jadovno, Metajna) radio od osnutka Nezavisne Države Hrvatske (NDH) početkom travnja pa do talijanske reokupacije u kolovozu 1941. godine, a u njega su dovoženi ljudi iz svih krajeva tadašnje države. Ubijene ljude ustaše su bacali u duboke velebitske kraške jame, koje su zatim zatrpane, a bilo ih je 32. Jedna od najvećih jama bila je, rekao je Zatezalo, Šaranova jama. 'Povjesničar Vladimir Žerjavić procijenio da je u nju bačeno od devet do 11 tisuća žrtava', rekao je. U 132 dana, koliko je postojao logor Jadovno, u njega je dovezeno 42.225 osoba, a ubijeno ih je 40.123, rečeno je na predstavljanju.

Poimenično prikupljeni podaci za 10.865 ljudi

'Poimenično sam prikupio podatke za njih 10.865', rekao je Zatezalo i dodao kako je od ukupnog broja 38 tisuća bilo Srba, 1999 bilo je Židova, 88 Hrvata, 11 Slovenaca, devet Muslimana, dva Čeha, jedan Rus, jedan Rom i jedan Crnogorac. Istaknuo je potrebu poimeničnog utvrđivanja žrtava kako se ne bi dogodilo da imamo 'svakakve procjene' raznih povjesničara i novinara o žrtvama logora.

'Ti ljudi nisu ubijani iz osvete, nego zato što su bili drukčiji od svojih krvnika', rekla je na predstavljanju predsjednica Saveza antifašističkih boraca Vesna Čulinović-Konstantinović, ističući potrebu objave tih dokumenata. 'Ove su knjige leksikon užasa i strave', rekla je, dodajući da je i sama poznavala neke od žrtava.

O nužnosti objavljivanja knjiga koje dokumentiraju ustaške zločine na predstavljanju su govorili i predsjednica vijeća Javne ustanove Spomen-parka Jasenovca Zorica Stipetić, te član predsjedništva SABA Ivan Fumić. Knjige, od kojih jedna ima 821 stranicu, a druga 906, objavio je Muzej žrtava genocida iz Beograda uz novčanu pomoć srbijanske vlade i mitropolita zagrebačkog, ljubljanskog i cijele Italija Jovana. Trenutačno je objavljeno tisuću primjeraka na ćirilici, a najavljeno je da će se objaviti i još po tisuću primjeraka na latinici, te na engleskom jeziku. Zatezalo je izrazio žaljenje što knjige nisu objavljene u Hrvatskoj, 'u kojoj živi i koja je njegova domovina', ali, unatoč najavama, to se nije ostvarilo.

(Hina)

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene