Uključivanje škola u 21. stoljeće proces je koji nerijetko traje (pre)dugo. No, da se stvari mogu promijeniti i prilično brzo, naravno ako postoji volja i trud, pokazuje primjer zagrebačke Prirodoslovne škole Vladimira Preloga.
Ta je škola bila nositelj velikog projekta nazvanog Znanost plus, koji je nedavno finaliziran, a njegovi bi rezultati trebali dodatno oplemeniti obrazovni proces i pružiti mogućnost učenicima "Preloga", kao i onima koji polaze partnersku školu uključenu u projekt, riječku Gimnaziju Andrije Mohorovičića, da jednog dana budu konkurentniji na sve zahtjevnijem tržištu rada.
Projekt je pokrenut u listopadu lani, vrijedan je oko 2,5 milijuna kuna, u potpunosti je financiran sredstvima iz europskih fondova, a natječaj za njihovu dodjelu raspisalo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. "Prelog" je na natječaju, otvorenom s ciljem promocije kvalitete i unapređenja sustava odgoja i obrazovanja na srednjoškolskoj razini, dobio najveći pojedinačni iznos.
15 izbornih predmeta
Uz "Mohorovičića", partneri su u ovom projektu bili i Prirodoslovno-matematički fakultet te Pliva. Kao rezultat, osmišljeno je 15 fakultativnih predmeta, koji će se u program ove škole implementirati od sljedeće školske godine.
Kako smo već pisali, riječ je o sljedećim predmetima: Bionika, Web dizajn, Geoinformatika, Kritičko razmišljanje u znanosti, Nutricionizam, Programiranje, Matematička analiza podataka, Matematičko modeliranje funkcijama, Kemija okoliša, Kemija hrane, Odabrana poglavlja kemije, Statistika, Tehnička grafika podržana računalom, Vjerojatnost te Kemija istraživanjem.
Voditeljica projekta Marina Čleković, nastavnica fizike u "Prelogu", rekla nam je da su im primarna bila dva cilja: učiniti učenicima atraktivnijim studiranje na fakultetima iz STEM područja (Science, Technology, Engineering, Mathematics) te povećati njihovu zapošljivost po dovršetku obrazovanja.
Upravo zbog potonjeg, istaknula je, jedan od partnera bila im je Pliva, s kojom već duže vrijeme surađuju, s obzirom da se u njihovoj školi učenici obrazuju i za zanimanje kemijski tehničar, a često im je poslodavac po okončanom školovanju upravo ova velika farmaceutska tvrtka.
Čleković je istaknula da im je suradnja s Plivom bila važna prvenstveno zbog istraživačkog laboratorija u toj tvrtki jer se za nj traže specifična znanja. "Da bismo mogli šire sagledati vrijednosti projekta, bilo je potrebno kontaktirati nekoga tko će kasnije zaposliti te mlade ljude", kazala je ona.
Rijetko zabilježena suradnja
Stoga su se s Plivinim stručnjacima u ovom projektu konzultirali prilikom sastavljanja programa za nove predmete, ne bi li sve sagledali i iz perspektive budućeg poslodavca. S PMF-ovcima su pak organizirali radionice te zajednički usklađivali prijedloge programa za nove predmete. Oba su ova partnera imala važnu ulogu u prilagođavanju novih programa potrebama višeg obrazovanja i budućih poslodavaca te je time ostvarena za hrvatske prilike rijetko zabilježena suradnja.
Projekt se odvijao u nekoliko faza, a otpočeo je anketiranjem po dva razreda svih generacija učenika o tome što bi oni htjeli promijeniti ili dodati u postojećem sustavu, odnosno o tome koje su njihove stvarne potrebe. Uslijedila je edukacija nastavnika u Hrvatskoj i inozemstvu, osiguravanje materijalnih potreba i sastavljanje priručnika i opremanje škola, a zadnja je faza samo uvođenje u nastavu.
Implementacija novih izbornih predmeta u programe ovih škola trebala je, kaže nam Čleković, biti provedena već u rujnu, no zbog nepredviđenih okolnosti natječaj MZOS-a okončan je tek krajem lanjskog listopada pa je stoga to prebačeno za iduću školsku godinu. Sve još treba potvrditi MZOS, ali iz Preloga tu ne očekuju poteškoće, jer je projekt i odrađen nakon natječaja tog ministarstva.
Potpuno drugačiji pristup
Cjelokupni projekt odrađen je zajednički s kolegama iz "Mohorovičića", koji su u jednakoj mjeri sudjelovali u svakoj etapi i u svim aktivnostima. Također, za škole je nabavljena oprema vrijedna 240.000 kuna, među kojom su i kod nas još uvijek egzotični 3D printeri te senzori za kemijsku analizu koji se mogu spojiti na pametni telefon.
No, u cijeloj je priči zapravo najvažniji pristup učenicima, koji će biti sasvim drugačiji od onog klasičnog predavačkog, ističu Čleković i ravnatelj "Preloga" Zlatko Stić. Učenike se potiče na kritičko i analitičko razmišljanje, povezivanje različitih predmeta i multidisciplinarnost, a i sama je nastava izuzetno projektno koncipirana. "Postavimo problem, primjerice kako napraviti most, te ga potom korak po korak rješavamo, spajajući pritom iskustva i znanja iz više predmeta", navodi Čleković.
"Moramo pokazati da smo svjesni vremena u kojem predajemo djeci", kazao je ravnatelj Stić. Istaknuo je kako je cijeli projekt isključivo djelo zaposlenika škola koje su u njemu sudjelovale, a koji su uz sve to i redovno držali nastavu u svojim predmetima.
Iako novi izborni predmeti sada čekaju iduću školsku godinu da zažive u praksi, znanja stečena tijekom edukacije nastavnici su već počeli uvoditi u nastavni proces. "Uvuklo se to već u nastavu, uvode se polako već i oprema i novi materijali", kaže Marina Čleković.
"Smatramo da stalno moramo sudjelovati u nečem novom, učiti, usavršavati se. Jer kad jednom staneš, padaš", zaključio je Zlatko Stić.
